Ovaj projekat nastoji da doprinese stvaranju povoljnog okruženja za značajno učešće OCD kao uticajnih aktera u društvu.

Kako je rečeno, specifični cilj projekta je da se poboljša dijalog,između članova nacionalinih parlamenata i nacionalnih medijskih organizacija na Zapadnom Balkanu, unapređivanjem slobode izražavanja kao osnovnoh ljudskog prava i jačanjem OCD.

Na okruglom stolu govorili su Marijana Camović Veličković, predsjednica Sindikata medija Crne Gore, Bojana Laković Konatar, istraživačica i Dražen Đurašković, istraživač.

Camović Veličković na današnjem okruglom stolu kazala je da se sličan projekat organizuje i u zemljama regiona. Rekla je da se neki zakoni mijenjaju kao što je Zakon o medijima i zakoni o javnom emiteru a imaju i najave da će se oni i dodatno mijenjanti.

“Smatramo da bi se u krivični zakonik treba uvesti dodatne zakone kojima bi se strožije kažnjavali oni koji napadaju novinare”, rekla je ona.

Sličan sastanak će, kako je najavila, organizovati sa civilnim sektorom i poslanicima. 

Istraživač Dražen Đurašković rekao je da je njihov zadatak bio da identifikuju slabe tačke u medijskom zakonodavstvu.

Zaključak je, kaže, da sa posebnom pažnjom moraju biti prepoznati medijiski radnici kao stvarni čuvari demokratije i da im se dodijeli svaka vrsta zaštite.

Smatra da trenutni položaj novinara nije na nivou onoga koju oni ulogu imaju u društvu.

On je rekao da postoji negativno iskustvo kada je u pitanju raspodjela novca iz državnog budžeta.

„Neophodno da se novac dodjeljuje po jasno propisanim pravilimapravilima i da u svakom trenu bude poznato gdje taj novac ide. Pomoć od oko dva i po milona eura nijesu osjetili oni koji su kreirali medijski sadržaj“, dodao je on.

On je rekao da garancije koje imaju zaposleni u RTCG, moraju biti primjenjive i u svim drugim privatnim medijima.

Kazao je i da imaju informacije da ni poslije dva konkursa još ne postoji osoba koja če se baviti poslovima samoregulacije na javnom servisu.

Laković Konatar rekla je da je Zakon o elekonskim medijima već skoro dvije godine u fazi nacrta.

Položaj Agencije za elektoronske medije kritikovan je zato što ona nije imala ovlašćenja da izriče kazne a ukoliko bude ovaj Zakon usvojen to će biti izmijenjeno.

Što se tiče položaja lokalnih javnom emitera, on je, kako je kazala, u jako lošem položaju, zaposleni ne primaju zarade, neki čak i po 15 mjeseci.

„Najgora situacije je u RTV Pljevlja i RTV Ulcinj. RTV pljevlja prijeti stečaj, trenutni budžet nije dovoljan da dobiju bruo zarade a situacije se neče riješiti ni ako dobiju reprogam duga. U RTV Ulcinj nijesu primili zaradu od početka godine, puštaju samo muziku, nema razmijevanja ni od lokalne uprave koja je i osnovala taj medij“, rekla je ona.

Problem je, kaže, na koji način se biraju članovi Savjeta lokalnih emitera, da li su isti pripadnici neke političke partije, i na taj način bi mogli da utiču na uređivačku politiku i izvještavanje novinara.

On je istakla da situacija nije bolja ni u drugim medijima.

„Položaj novinara je jako loš. Prosjek plata je oko 500 eura, na portalnima i oko 400, trpe velike pritiske, rade prekovremeno...Još uvijek nemamo informaciju koliko ukupno novinara radi u Crnoj Gori. Ono što je pokazala 2020. godina je da mediji ne vode planske radnje kada je u pitanju rad zaposlenih. Oni koji nisu radili od kuće bili su opterečeni terenskim radom a ko je radio od kuće radio je sa svojom opremom, Tu su mediji dosta uštedjeli na opremi, računima za struju itd.Uglavnom su zaposleni natjerani da se snalaze i  situacijama pandemije.Najmanje su pomoć osjetili oni koji su ponijeli najveći teret koronavirusa“, dodala je ona.

Što se tiče napada na novinare situacija se usložnjava.

Sindikat medija je u 2020. registrovao 16 napada na medije. Najveći broj prijetnji potekao je sa društvenih mreža. Kako je istakla, dio problema može se riješiti usvjanjem granskog kolektivnog ugovora.

Ona je sugerisala i koje bi zakone trebalo izmijeniti za bolji položaj medija i zaposlenih u medijima.