Upitana da li će promjena vlasti, na osnovu onoga što zaključujete od 30. avgusta, doprinijeti ubrzavanju pristupa Crne Gore Evropskoj uniji ili će ga usporiti, Popa odgovara:

"Ishod parlamentarnih izbora održanih 30. avgusta ogledalo je volje i izbora građana Crne Gore. Evropska unija snažno podržava i dijeli aspiracije velike većine crnogorskih građana koji žele da njihova zemlja postane punopravna članica EU porodice.Stoga, ohrabrujemo novu parlamentarnu većinu i sve druge relevantne društvene i političke aktere da rade zajedno i da javno izraženu političku posvećenost cilju evropske integracije pretoče u neophodne reforme.

Crna Gora je već značajno napredovala na svom putu ka EU. Radeći na temelju ovih ostvarenja, uvjerena sam da će vlada koja slijedi ovaj pozitivan i progresivan program, koja, umjesto aktuelnih podjela, njeguje postojeći društveni konsenzus o evropskoj budućnosti Crne Gore i koja je spremna da sarađuje sa svim relevantnim akterima ostvariti dalji napredak Crne Gore na njenom putu ka članstvu u EU".

Popa napominje da nam nezapamćena zdravstvena i ekonomska kriza  je pokazala koliko je važno da se fokusiramo na ono što nas ujedinjuje, a ne na ono što nas dijeli.

"Da bi ublažila uticaj ove krize na ljude i ekonomiju i da bi napredovala na putu ka EU, Crna Gora treba da izgradi široku političku i društvenu podršku za neophodne reforme u ključnim oblastima, bez obzira na partijske linije i druge razlike. Te oblasti se naročito ali ne i jedino odnose na nezavisnost i funkciocisanje pravosuđa, borbu protiv korupcije i garantovanje slobode izražavanja.", navodi ambasadorka EU.

Evropska komisija je, ističe, bila veoma jasna u svom najnovijem godišnjem izvještaju da je pitanje vladavine prava, odnosno reizbora predsjednika sudova, predmet ozbiljne zabrinutosti.

"Izvještaj naglašava da odluka Sudskog savjeta da ponovo izabere sedam predsjednika sudova, uključujući i predsjednicu Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat nije u skladu sa preporukama GRECO-a o nezavisnosti pravosuđa, koje se od Crne Gore očekuje da ispuni. Od presudne je važnosti da se izbjegne nazadovanje u odnosu na ono što je prethodno ostvareno u reformi pravosuđa, kao i da bude ostvaren napredak u pristupnim pregovorima u poglavlju 23, posvećenom vladavini prava, tim prije jer će napredak u oblasti vladavine prava nastaviti da određuje ukupnu brzinu pregovora.", navodi Popa.

Da li smatrate da sve članice nove većine suštinski zagovaraju EU vrijednosti i kako komentarišete ocjene Mila Đukanovića o uticaju zvaničnog Beograd a na izborni proces, ali i postizborne prilike u našoj državi?

Očigledno je da će novu vladu sačekati ogromna ekonomska i zdravstvena kriza. Da li EU ima plan pomoći Crnoj Gori, jer je država pred bankrotom?

"Iako je i sama veoma pogođena pandemijom, EU nije štedjela ni vremena ni truda da obezbijedi neophodnu i izuzetnu podršku za Zapadni Balkan. Građani EU su pružili veliku podršku svojim evropshim prijateljima u Crnoj Gori, dokazujući daje solidarnost zaista temeljna evrolska vrijednost. Od izbijanja epidemije korona virusa, Evropska unija je obezbijedila Crnoj Gori 53 miliona eura bespovratnih sredstava i dodatnih 60 miliona eura izuzetno povoljnih kredita, kako bi pomogla sektorima i pojedincima koji su najviše pogođeni krizom.

Jedan dio ovih bespovratnih sredstava je već iskorišćen za kupovinu vitalnih medicinskih uređaja za crnogorske zdravstvene ustanove, uključujući 100 respiratora, kao i prijeko potrebne zaštitne opreme za zdravstvene radnike. Osim ove hitne pomoći, ove godine smo obezbijedili i poseban zdravstveni program, koji će pružiti dugoročniju podršku zdravstvenom sektoru, kroz niz investicija, uključujući i izgradnju dvije nove klinike- za zarazne bolesti i dermato-venerologiju, uspostavljanje savremene medicinske laboratorije i unapređenje kapaciteta za testiranje na korona virus.

Preostali iznos od 40 miilion eura namijenjen je za podršku državnom budžetu, u cilju očuvanja stabilnosti nacionalne ekoiomije, omogućavanja pristula ugroženih društvenih grupa osnovnoj socijalnoj zaštiti i pomoći ugroženim privrednicima da pristupe sredstvima ekonomske podrške. Prva rata budžetske podrške, u vrijednosti od 28 miliona eura, biće uplaćena veoma brzo. Ova finansijska pomoć građana EU je veoia potrebna Crnoj Gori. Stoga, kolege u Briselu i moj tim u Podgorici mjesecima su radili veoma naporno da se ova uplata realizuje što je prije moguće, bez obzira na bilo kakva politička dešavanja u zemlji.

U oktobru, Evrolska unija je obezbijedila Crnoj Gori prvu tranšu izuzetno povoljnih kreditnih sredstava, vrijednu 30,9 miliona eura. Preostala sredstva će biti uplaćena do septembra 2021. godine, pod uslovom da Crna Gora ispuni obaveze i ostvari napredak u jačanju javnih finansija, unapređenju borbe protiv korupcije, snaženju finansijske stabilnosti, poboljšanju poslovnog ambijenta i reformi socijalne zaštite.

Osim toga, ekonomski i investicioni plan, koji je komesar Varhelji predstavio prošlog njeseca, nudi značajnu finansijsku podršku Crnoj Gori i drugim zemljama zaladnog Balkana. Važno je naglasiti da EU finansira istu vrstu projekata u regionu kao što to čini u državama članicama, uključujući oblasti infrastrukture, digitalne transformacije i zelene ekonomije. Time Crna Gora i region već dobijaju isti tretman kao da su dio EU. Nadam se da će Crna Gora dobro iskoristiti ova sredstva, pripremajući neophodne projekte za moderniju, zeleniju i prosperitetniju ekonomiju.", navodi Popa.

Dan