Gvozdenović vjeruje da će dobar dio naših stalnih turista sa tradicionalnih tržišta poželjeti da se vrati Crnoj Gori u nekom periodu od jula nadalje i da se postsezona može dobro organizovati. Ističe da je program koji je pripremljen za marine i jahting turizam, dobar putokaz, podsjećajući da su brojni kongresni događaji planirani za proljeće odloženi, a ne otkazani.

“Vlada je uspjela da pripremi i implementira prvi, a potom da kreira i drugi set ekonomskih mjera, sa ciljem da zaštiti radna mjesta i najugroženije radnike, građane Crne Gore”, kaže Gvozdenović, potencirajući potrebu podrške turizmu kao oblasti čiji “ekonomski i socijalni uticaj nadjačava bilo koji drugi privredni sektor”.

Komentarišući pitanje o odgovoru države na pandemiju novog korona virusa, ističe da je “Crna Gora imala pravovremen i odlučan odgovor na krizu izazvanu korona virusom, kao i da su se građani i međunarodna zajednica uvjerili u spremnost naše države da primjerenim reagovanjem održi stabilan zdravstveni sistemi sačuva zdravlje stanovnika, kao i važne segmente crnogorske ekonomije”.

Gvozdenović ocjenjuje da je turizam glavni pokretač zapošljavanja za ranjivije grupe kao što su žene i mladi.

"U 2019. godini sektor je predstavljao 30 odsto svjetskog izvoza usluga i do 45 odsto od ukupnog izvoza usluga u zemljama u razvoju. Prethodne krize su dokazale sposobnost turizma da se snažno i brzo oporavi nakon eksternih šokova. Imajući sve ovo u vidu, kao i to da su kod nas u trećem kvartalu ključni prihodi iz sektora turizma, važno je predvidjeti mjere koje će omogućiti poslovanje u ovoj oblasti, te koje će stvoriti uslove za nastavak u narednom periodu. To nas obavezuje da zajednički i zrelo radimo."

On smatra da  da će i dobar dio naših stalnih turista sa tradicionalnih tržišta poželjeti da se vrati Crnoj Gori u nekom periodu od jula nadalje.

Gvozdenović ocjenjuje da je prioritetno da se zadrži visok nivo zdravstvene zaštite građana u Crnoj Gori, a od posebne važnosti su, kako navodi, isplate plata, socijanih davanja i penzija, te ukupni bezbjednosni sistem, koji počivaju na ekonomskoj stabilnosti.

"Da bi se ona ostvarila, država mora da omogući novo inostrano zaduživanje, punu optimizaciju i brzu implementaciju. Potrebno je dodatno izgraditi razumijevanje da bez privrednih aktivnosti nema priliva u budžet, počevši od ubiranja poreza, doprinosa, taksi, akciza itd. Važno je pojasniti i poslati poruku da ne mora svako koristiti ekonomske mjere države, već samo oni kojima je to neophodno, kao i da je donator svaki privrednik koji: nastavi sa svojim poslovnim aktivnostima, ne otpusti svoje radnike, uspije da obezbijedi priliv novih finansijskih sredstava, zaposli nove ljude, ponudi da odradi posao za državu, odnosno opštinu sa odloženim plaćanjem…", kazao je Gvozdenović za VN.