Noveljić: Elektroprivreda ostvarila uspješnu poslovnu godinu u proizvodnom, finansijskom i investicionom pogledu
Noveljić, foto: EPCG

U državnu kasu uplatili 200 miliona

Noveljić: Elektroprivreda ostvarila uspješnu poslovnu godinu u proizvodnom, finansijskom i investicionom pogledu

Elektroprivreda (EPCG) je ostvarila uspješnu poslovnu godinu u proizvodnom, finansijskom i investicionom pogledu, saopštio je njen izvršni direktor Igor Noveljić.

„I pored izrazito loše hidroloske situacije, tokom početka i sredine godine, ipak smo uz spremnost postrojenja, dobrim odlukama menadžmeta i trigovinom energije postigli dobre rezultate i u prošloj godini“, rekao je Noveljić u intervjuu agenciji Mina Biznis.

On je kazao da je najbolja potvrda dobrog poslovanja nacionalne elektro-energetske kompanije to što EPCG već drugu godinu uzastopno isplaćuje dividendu akcionarima.

„Potvrda dobrog poslovanja je i činjenica da je EPCG zajedno sa firmama u svom vlasništvu - Rudnikom uglja i Crnogorskim elekrodistributivnim sistemom (CEDIS) i prošle godine, po osnovu poreza, prireza i raznih drugih naknada u državnu kasu uplatila oko 200 miliona eura“, precizirao je Noveljić.

Prema njegovim riječima, EPCG i CEDIS su javnost već ubijedile da domaći menadžment može i mora da nastavi usješno poslovanje iz godine u godinu.

„Takva situacija je i sa Rudnikom uglja koji već drugu godinu, od kada je u vlasništvu EPCG, bilježi neto dobit od sedam miliona EUR i prvi put isplaćuje dividendu vlasnicima čime ta akvizicije još jednom pokazuje koliko je kupovina Rudnika dobra za EPCG“, ocijenio je Noveljić.

Projekti rekonstrukcije i modernizacije postojećih objekata, kako je naveo, veoma su važan preduslov uspješne energetske tranzicije.

EPCG je započela projekte rekonstrukcije i modernizacije hidroelektrana (HE) Piva i Perućica, a u ovoj godini će ući i u pregovore o aranžmanu za ugradnju osmog agregata u HE Perućica, snage 58,5 megavata (MW) i ukupne vrijednosti 23 miliona eura.

Noveljić je saopštio da je zadovoljan i realizacijom kapitalne rekonstrukcije generatora u HE Perućici.

„Tri su već uspješno završena, G4, G5 i G7, i već daju puni doprinos sistemu, a u završnoj fazi je i kapitalni remont agregata A2 u HE Piva. Razlog za zadovoljstvo je i činjenica da su naši energetski objekti u kontinuitetu u odličnoj pogonskoj spremnosti i sa maksimalnom pouzdanošću proizvode električnu energiju“, kazao je Noveljić za agenciju Mina.

Pogon male hiroelektrane (mHE) Slap Zete pušten je u rad dok se ove godine očekuje ponovno pokretanje turbina i u mHE Glava Zete.

„Za ova dva projekta EPCG i norveške kompanije NTE, uloženo je oko sedam miliona eura, a sa ekološkog aspekta, objekat je zadovoljio sve kriterijume zaštite životne sredine“, objasnio je Noveljić. 

EPCG je pokrenula i projekte rekonstrukcije i modernizaceije pet malih hidroelektrana u njenom vlasništvu, a vrijednost tih projekata je tri miliona eura.

Odbor direktora usvojio je nedavno Plan investicija EPCG do 2024. godine koji uključuje valorizacija energetskog potencijala rijeke Komarnice odnosno izgradnju dugoočekivane HE Komarnica.

Noveljić je ocijenio da je izgradnja tog kapitalnog hidroenergetskog objekta zaista postaje realnost.

„Usvajanjem Detaljnog prostornog plana koje se očekuje početkom ove godine stvoriće se završni preduslovi za dalju dinamiku razvoja projekta i u konačnom početak izgradnje HE Komarnica. Projektant, konzorcijum Energoprojekt Hidroinženjering i Institut 'Jaroslav Černi' iz Beograda, već uveliko radi na izradi idejnog projekta koji će i biti završen u ovoj godini“, poručio je Noveljić.

On je rekao da će buduća elektrana raspolagati instalisanom snagom od oko 165 MW, proizvoditi do 220 gigavat sati (GWh) električne energije, a sama vrijednost projekta je procijenjena je između 260 miliona i 290 miliona eura.

„O koliko impozantnom objektu je riječ dovoljno govori i podatak da će se nakon izgradnje stvoriti uslovi za otvaranje 100 novih radnih mjesta u samoj elektrani, dok će tokom izgradnje u određenim periodima biti angažovano i do hiljadu radnika“, dodao je Noveljić.

Govoreći o projektima solarne kao i vjetroelektrane (VE) Gvozd, Noveljić je saopštio da novi investicioni plan predviđa diversifikaciju proizvodnje električne energije uz kontinuirano povećanje učešća obnovljivih izvora energije (OIE) koje počinje već od 2022. godine.

„Planirana je izgradnja novih solarnih fotonaponskih elektrana i vjetroelektrana u saradnji sa renomiranim partnerima. EPCG planira izgradnju solarne elektrane Briska Gora kod Ulcinja ukupne snage od 250 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 450 GWh pri čemu bi prva faza snage 50 MW proizvodila 90 GWh električne energije“, naveo je Noveljić, prenosi Mina.

On je podsjetio i na izgradnju VE Gvozd, vjetroparka snage od oko 50 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 150 GWh, čije je puštanje u rad predviđeno za četvrti kvartal 2022.

Govoreći o ekološkoj rekonstrukciji postojećeg bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja, Noveljić je rekao da je EPCG počela realizaciju tog projekta uz puno poštovanje najstrožijih novousvojenih graničnih vrijednosti emisija sa štetnim uticajem na životnu sredinu

„Projekat obuhvata izgradnju sistema za odsumporavanje, sistema za denitrifikaciju, unapređenje rada elektrofilterskog postrojenja, kao i izgradnju sistema za tretman otpadnih voda“, kazao je Noveljić.

Noveljić tvrdi da će realizacija projekta ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka TE Pljevlja, procijenjene vrijednosti oko 45 miliona eura, omogućiti nastavak rada termoenergetskog kompleksa u Pljevljima, koji zapošljava 1,2 hiljade radnika i u narednih bar 20 godina.

Realizacija tog projekta doprinijeće zdravijoj životnoj sredini u Pljevljima, jer će EPCG, u saradnji sa lokalnom zajednicom, fazno realizovati i projekat toplifikacije grada Pljevalja koji će doprinjeti smanjenju količine emisija iz individualnih ložišta u samom gradu i znatnom poboljšanju ekološke situacije u Pljevljima.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.