Podaci ukazuju da je antimikrobna rezistencija prioritetni globalni javno-zdravstveni problem, koji predstavlja veliku prijetnju čovječanstvu.

- Vlada Crne Gore je na predlog Ministarstva zdravlja usvojila Akcioni plan za period 2019-2020.godine Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za period 2017-2021.godine. Kroz Akcioni plan predviđeno je da se urade mnoge aktivnosti u cilju smanjenja racionilizacije potrošnje antibiotika. Nacionalna interdisciplinarna komisija za kontrolu rezistencije na antibiotike - NIKRA, koju je osnovalo Ministarstvo zdravlja, u skladu sa strategijom Evropske unije, prati i koordinira aktivnosti, koje obuhvataju kontrolu rezistencije na antibiotike i edukaciju opšte populacije o štetnosti prekomjerne upotrebe antibiotika. Uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, dobili smo digitalnu podršku za Protokol za liječenje urinarnih infekcija, koji je uradilo Ministarstvo zdravlja, čijom primjenom se očekuje racionalnije korišćenje antibiotika po redu njihove snage i smanjenje troškova za laboratorijske analize. U toku je priprema i Protokola za liječenje respiratornih infekcija za primarni nivo zdravstvene zaštite. Cilj je da svi ljekari primjenjuju smjernice iz Protokola zahvaljujući čemu ćemo imati racionalnu upotrebu antibiotika",  istakao je Vujović.

Ipak, prema njegovim riječima, i pored velikih napora koji se ulažu, Crna Gora se ubraja u zemlje sa visokom potrošnjom antibiotika. Nekontrolisana i neadekvatna upotreba antibiotika prijeti još većem širenju otpornosti na njihovo dejstvo, što može imati dalekosežne posljedice.

Prema podacima Agencije za ljekove i medicinska sredstva, koja je nadležna za prikupljanje i objavljivanje podataka o potrošnji antibiotika u Crnoj Gori, od 2013. do 2018. godine zabilježeno je smanjenje upotrebe antibiotika na vanbolničkom i bolničkom nivou, međutim prošle godine je došlo do blagog rasta potrošnje za 2,2 odsto u vanbolničkim zdravstvenim ustanovama, dok je u bolničkim i dalje nastavljen trend blagog smanjenja.

"Ono što moram da naglasim kada je u pitanju propisivanje antibiotika je da je zakon jasan! Antibiotik se može i smije izdati samo uz ljekarski recept! A imajući u vidu trenutnu potrošnju antibiotika, Ministarstvo zdravlja će potencirati da se pojača kontrola primjene zakonskih propisa kojima se kontroliše izdavanje antibiotika", upozorio je Vujović.

Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije Mina Brajović ukazala je da su bilansi, kada je antimikrobna rezistencija u pitanju, zabrinjavajući, ali i da ima pozitivnih pomaka.

"Podaci ukazuju da ima pomaka kada je riječ o vanbolničkoj potrošnji antibiotika u Crnoj Gori. Od 2017. godine Crna Gora je sa drugog došla na peto mjesto u Evropi po u vanbolničkoj potrošnji potrošnji antibiotika, u odnosu na EU prosjek. Zabilježeni trend smanjivanja vanbolničke potrošnje je potvrda da strategije za pravilnu upotrebu antibiotika postoje i da su učinkovite", ocijenila je Mina Brajović.

Ona je navela da podaci, takođe od 2017. godine, pokazuju da bolnička prosječna potrošnja antibiotika u Crnoj Gori gotovo na nivou potrošnje u EU, a ono što je preporuka SZO jeste da se mora sistemski raditi na promjeni strukture ljekova u bolničkoj potrošnji kako bi se smanjio udio rezervnih antibiotika.

"Da Crna Gora ima odgovoran stav i da je posvećena rješavanju problema antimikrobne rezistencije potvrdjuje i činjenica da upravo sjutra Ministarstvo zdravlja uz podršku SZO, inicira aktivnosti na planu sprovodđenja prve Nacionalne studije prevalence upotrebe antibiotika u bolnicama, kako bi se sagledala magnituta problema, nivo i struktura upotrebe antibiotika, rezistencije i bolnickih infekcija. Rezultati ove studije će poslužiti kao inputi za formulisanje mjera koje će imati za cilj, izmedju ostalog i smanjivanje udjela rezervnih antibiotika u bolničkoj potrošnji antibiotika",  naglasila je Brajović