To je ocijenjeno u prvom dijelu konferencije „Zapadni Balkan i EU: Demokratska konsolidacija kroz ispunjavanje političkih kriterijuma“, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i u saradnji sa Skupštinom Crne Gore.

Predsjednik Skupštine Crne Gore, Ivan Brajović, kazao je da je ta institucija, po nalazima regionalnih istraživanja tokom prethodne dvije godine, ocijenjena kao najotvoreniji parlament u regionu.

Prema njegovim riječima, integracija u EU jedan je od onih procesa koji uživa najveću podršku građana Crne Gore, prema svim istraživanjima, ubjedljivo preko 60 odsto.

Foto: PR Centar

„To je i programski cilj svih parlamentarnih partija ovog saziva. Svi u ovom procesu imamo odgovornost. Odgovornost da budemo svjesni svoje uloge u njemu, odgovornost da se ponašamo u skladu sa jasnim nadležnostima i obavezama koje proizilaze i izbornog  legitimiteta“, istakao je Brajović.

On je rekao da je crnogorski parlament institucija dijaloga, podsjećajući da dijalog podrazumijeva najmanje dvije strane „i iskrenu namjeru da se konstruktivno pristupi izazovima“.

Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, istakao je da politički kriterijumi iz Kopenhagena predstavljaju suštinski važne tačke funkcionisanja demokratskih država, „a time i procesa EU integracija“.

„Kao fundamentalni principi, oni nijesu u potpunosti obuhvaćeni pregovaračkim poglavljima, i puno su više od tehničke sposobnosti države da harmonizuje zakonodavstvo i implementira acquis“, naveo je Koprivica.

On je ukazao da su rezultati analize, koju su radili sa partnerima iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, pokazali da proces EU integracija generalno i formalno napreduje, navodeći da se sa manjim ili većim uspjehom ispunjavaju zadati parametri „pa sa te strane – postoji razloga za zadovoljstvo“.

Foto: PR Centar

Analiza je, kako je ukazao, pokazala da su parlamenti, sudovi i tužilaštva još uvijek nedovoljno jaki i nerazvijeni da bi mogli ozbiljnije parirati ovoj dominaciji.

„Politički uticaj onemogućava prijeko potreban demokratski razvoj u našim državama - stvaranje institucija dovoljnog nivoa integriteta i kredibiliteta koje zavređuju stvarno povjerenje građanki i građana“, rekao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, ta zapažanja nijesu različita od onoga što je juče, u objavljenom paketu proširenja, ukazala i EU, „a što se, prje svega odnosi na, potrebu za većom posvećenošću kredibilnim reformama u oblasti vladavine prava“.

„Stvarne reformske snage, u našim državama, bilo da se nalaze u vlasti ili opoziciji, u ovakvom okruženju imaju veoma skučen prostor za djelovanje. Prije svega, teško se odupiru narastajućem populizmu i često se ne snalaze u stvaranju alternativnih ideja za razvoj“, naveo je Koprivica.

On je ukazao da dugoročna stabilnost regiona nije isključivo u domenu država koje ga čine, već zavisi i od većeg broja spoljnih faktora.

„A onaj najvažniji i ključni je stabilnost EU. Dinamika i efikasnost rješavanja otvorenih pitanja EU (budućnost EU, Bregzit, migrantska kriza, odnosi sa SAD, Rusijom, Kinom...) može opredjeljujuće uticati na region. Zato EU ne smije zapostaviti Zapadni Balkan“, istakao je Koprivica.

On je poručio da EU ne smije biti neodlučna i ostaviti prostore za destruktivno djelovanje drugih.

Foto: PR Centar

On je kazao da, uspostavljanje fundamentalnih principa ne smije biti “žrtvovano” radi ostvarenja stabilnosti među zemljama regiona, navodeći da oba procesa moraju paralelno i jednovremeno funkcionisati, jer su jednako važni.

On je istakao da Evropa koja želi Zapadni Balkan u svom sastavu to mora i da pokaže na djelu.

Direktorica Balkanskog fonda za demokratiju, Gordana Delić, kazala je da su projekti koji podržavaju dijalog između građana i institucija od velike važnosti za sve države Zapadnog Balkana.

„Nažalost, EU nikada nije izgledala dalje nego što izgleda sada ovih dana. Bez obzira na to, lično kao građanka Balkana, smatram da ovakvi projekti i dalje su veoma važni i ono su što nama omogućava da koliko toliko razvijamo i održavamo dijalog između građana i institucija, da koliko toliko se održava neka vrsta transparentnosti i da se ona traži od institucija“, navela je Delić.

Prema njenim riječima, taj dijalog je kamen temeljac za izgradnju nezavisnih i čvrstih institucija.

„Bez tog dijaloga sasvim sigurno nećemo nikada imati čvrste i stabilne instutucije koje su nam potrebne“, istakla je Delić.

Prvi sekretar ambasade Kraljevine Norveške u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori, Geir Håkon Johansen, rekao je da u tom diplomatskom predstavništvu smatraju da ispunjenje političkih kriterijuma nije samo preduslov za pristupanje EU.

„To je oznaka bilo kog funkcionišućeg društva. Politički kriterijumi obezbjeđuju najvažnije faktore, a to je povjerenje građana u svoje instutucije. Građanski nadzor nad političkim procesima jeste nužan. To se dokazalo i potvrdilo mnogo puta. Zato, norveška ambasada ima za cilj da podrži inicijative kao što je bila ova“, istakao je Johansen.

Prvenstveni cilj finansijske pomoći norveške ambasade Zapadnom Balkanu jeste da doprinese razvoju stabilnosti vladavine prava.

Predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore, Slaven Radunović je, govoreći na panelu „Ispunjavanje političkih kriterijuma – iz ugla skupštine“, kazao da u Izvještaju Evropske komisije koji je objavljen juče ima novina u pristupu, „ali nažalost zadržana je tehnička suvoparnost, birokratska, kakva je uvijek bila u izvještajima iz Brisela“.

„Prvi put da je u Izvještaju pomenuto da je u Crnoj Gori uhapšen jedan poslanik, iako mu nije skinut mandat. Međutim, tu nema zareza, što je nedopustivo, i protivno svim pravilima, bilo šta što upućuje na kritiku vlastima. Vlasti, kada nema eksplicitne kritike, vrlo lako prebace u svoju korist“, rekao je Radunović.

On je ocijenio da u Izvještaju EK „ima fatalnih grešaka“.

Foto: PR Centar

„Toliko vremena se insistiralo da se Agencija za sprječavanje korupcije osnuje i da ona treba da bude važan faktor u kontroli procesa, posebno kad su u pitanju poglavlja 23 i 24, i ta saga je završena na tipično balkanski način. Da bi kontrolisao najvažniju polugu vlasti u pristupanju, izabran je gospodin koji je najvažniji srodnik premijera“, rekao je Radunović.

Prema njegovim riječima, to je klasični pokazatelj „kako Crna Gora doživljava ispunjavanje preporuka iz Brisela“.

Predsjednik Odbora za evropske poslove Skupštine Republike Sjeverne Makedonije, Artan Grubi, ukazao je da je ta država juče nazvana „svijetlim primjerom Zapadnog Balkana“ u Izvještaju EK.

„Sama ta izjava nije dovoljna. Došli smo u fazu kao zemlja Zapadnog Balkana gdje moramo pokazati nešto više od riječi. Moramo pokazati jednu vrstu političke odlučnosti prema instuticijama u Briselu, i pokazati im da su sve zemlje Zapadnog Balkana postojane na putu ka EU“, istakao je Grubi.

Prema njegovim riječima, i pored toga što je Sjeverna Makedonija nazvana svijetlim primjerom „vjerovatno ćemo morati da čekamo možda ne do juna, već do oktobra, možda će u oktobru reći, biće u decembru, a u decembru će možd reći da će poziv doći sledeće godine“.

On je ocijenio da se EU mora sabrati „i ponuditi jenu meti, jedan cilj koji možemo ostvariti“.

Predsjednik Odbora za evropske integracije Narodne Skupštine Republike Srbije, Nenad Čanak, smatra postoji duboki nesporazum između zemalja Zapadnog Balkana i EU u tome šta je tu interes, i šta je tu čija uloga.

„EU je moćna politička zajednica zasnovana na idejama trajnog mira na evropskom kontinentu, i to je suština, a ne projekta trgovinskih olakšica ili zajedničke valute. To su kolateralne stvari, a suština je spriječiti rat na tlu Evrope“, naveo je Čanak.

On je ukazao na situaciju šta bi se desilo da ovog trenutka zajedno budu primljene u EU Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija.

„Kad bi čitava ta grupacija odjednom ušla u EU, koliko bi problema sa granicama, jezicima, sa hiljadu stvari bilo pacifikovano, odloženo za kasnije“, ocijenio je Čanak.

Radunović je ocijenio da demokratija, kako se doživljava u Zapdnoj Evropi, u Crnoj Gori nije nikad zaživjela.

„U sličnom smo sistemu, malo modifikovanom, od 1945. godine. Kako je Jugoslavija imala jednu vrstu mekanog socijalizma, predvođenog Titom, a poslije i raznim predsjedništvima, 89te 90te godine kada je padao Berlinski zid, u svim komunističkim državama, nije pao u Crnoj Gori, zato što je bio mekani socijalizam“, rekao je Radunović.

On je ocijenio da Crna Gora ne može da zatvori preostala poglavlja „sa ovom vlašću“.

„Naši političari koji su u sistemu vlasti ne mogu da se izbore sa unutrašnjim problemima. Tu treba pomoć EU “, naveo je Radunović.

Grubi rekao je da se Sjeverna Makedonija suočila sa radikalnim koracima kada je napravila napredak.

„Imamo još uvijek probleme sa reformom javne uprave. Vjerujem da su najkorumiraniji elementi jednog društva oni koji se nalaze u pravosuđu – sudije i tužioci. Zato predlažemno temeljne promjene tužilaca i sudija kako bi se primijenila ova jedna vrsta kombinovanog mehanizma, sa elementima litvanskog modela borbe protiv korupcije“, naveo je Grubi.

Čanak je kazao da je pitanje razgraničenja sa naslijeđem prošlosti nešto što se iz vizije EU ne vidi.

„Ne postoji razumijevanje da se mora napraviti otklon od svega. To su nam glavni problemi“, istakao je Čanak.

Foto: PR Centar

Govoreći o parlamentu, Čanak je rekao da nijedan parlament na svijetu neće biti nezavisan dok ne bude imao svoj budžet.

„Dok god ste na plati kod Vlade, dotle ćete biti i ucijenjivani od strane Vlade“, dodao je Čanak.

Radunović je, govoreći o ulozi parlameta, podsjetio da je Odbor za evropske integracije zadužen da vrši nadzor u izvršavanju obaveza instucija.

On je kazao da će, nakon obavljenih konsultacija sa NVO, Odbor u narednih deset mjeseci razmatrati teme o poglavljima, kao i da će vršiti kontrolna saslušanja.

Grubi je saglasan da su, budžetska nezavisnost i nezavisnost u administraciji, nužnost za parlament.

„Parlament nije mašina za glasanje za izvršnu granu vlasti. Treba da prestanemo tako da ga doživljavamo“, istakao je Grubi.

Brajović je, tokom diskusije, govoreći o Izvještaju EK, kazao da „skokovite promjene i napretke je lakše postizati kada počinjete pregovarački proces, nego kad dođete u neku fazu u koju smo mi došli“.

„Sada ne možete da očekujete spektakularne napretke. Kada pričamo o parlamentu, parlament je zajednička odgovornost svih poslanika. Gospoda koja su bojkotovala, su ustvari onemogućavala parlament da bude uspješniji u tome“, ocijenio je Brajović.

On je pozvao opoziciju da učestvuje u radu Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Divanović, ocijenio je da je Izvještaj EK kao i, kako je rekao, svaki do sada generalno pozitivan.

On je kazao da ne bi tražio mane principu regate, koji kako je pojasnio, afirmiše postignute rezultate „i nagrađuje vas na bazi onoga što ste bili kadri da uradite“.

„Kada bismo u Crnoj Gori odustali od principa regate da bismo sačekali druge sa Zapadnog Balkana, to bi izgledalo kao da u jednoj fudbalskoj utakmici sudija ne svira kraj dok drugi ne izjednače, a vi vodite 5:2. I onda dok ne bude 5:5 ili 6:6 ili 7:7 igraće se utkamica, pa kad bude 7:7 onda ćemo svi u EU“ , rekao je Divanović.

PR Centar