Savjet realizuje poseban program u sklopu kojeg prati i razmatra primjenu Zakona o bezjednosti saobraćaja na putevima.

"S tim u vezi od Uprave policije - Sektor policije opšte nadležnosti - zatražena je informacija o postavljanju fiksnih radara za kontrolu brzine u svim opštinama u Crnoj Gori. 

Uprava policije je informisala da je na osnovu Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju, usvojena decembra 2009. i tretira desetogodišnji period, Kooordinaciono tijelo za praćenje implementacije, svake godine, donosi akcioni plan o njegom sprovođenju. Predstavnici Odsjeka  za bezbjednost drumskog saobraćaja Uprave policije i Službe za informacione tehnologije MUP su 2014. godine sačinili projekat uvođenja stacionarnih radarskih sistema na 72 lokacije", navode iz Savjeta.

Uprava policije je kako se dodaje, saoštila da od 2015. godine projekat nije realizovan zbog nedostatka novca i pored činjenice da je svake godine bio predviđen akcinim planovima.

"Uprava policije je informisala Savjet da je projekat instalacije stacionarnih radarskih sistema predviđen i u ovoj, 2019, godini tokom trećeg i četvrtog kvartala, kao i da njegova realizacija nije izvjesna i da zavisi od raspoloživih finansija", navodi se u saopštenju.

Diskutujući ovo pitanje Savjet je kako se dodaje konstatovao da se projekat odlaže već godinama i da nije izvjesno da će se realizovati ni u ovoj godini.

"Savjet ocjenjuje da će postavljanje opreme i njena redovna funkcija značajno i preventivno unaprijediti bezbjednost u saobraćaju i poboljšati saobraćajnu kulturu. Dodatno kroz ovaj sistem značajno će se povećati broj registrovanih prekršaja u odnosu na konvencionalne metode kontrole i trebao bi da doprinese i smanjivanju ukupnih troškova rada saobraćajne policije.

Cijeneći da nije dobro što se ulaganje u dobro od opšteg interesa već godinama odlaže Savjet je odlučio da pozove MUP i Vladu Crne Gore da razmotre mogućnosti da se uvođenje stacionarnih (fisknih) uređaja (radara) za kontrolu brzine realizuje kroz javno privatno partnerstvo. 

Savjet cijeni da treba razmotriti uvođenje privatnog partnera u ovoj projekat od javnog interesa ukoliko bi se tako ubrzala njegovu realizacija, smanjio pritisak na budžet, za državu zadržao značajan dio izvornih prihoda od kazni i osigurala unaprijeđena usluga i niža cijena funkcionisanja i održavanja servisa", navode iz Savjeta.

Savjet je kako se dodaje svjestan da ova vrsta javno privatnog partnerstva proizvodi brojne otpore i izazove i zato je važno da se osigura puna transparetnost i omogući široka i stručna diskusija kako bi se raspravili svi mogući izazovi i pitanja i osigurao javni interes unaprijeđenje bezbjednosti u saobraćaju.

"Javna debata može pomoći Vladi u odluci koji je model finansiranja ovog projekta najisplativiji i najefikasniji."

Savjet preporučuje i da se na vrijeme razmišlja o kreiranju odgovarajuće aplikacije koja će pomoći građanima - učesnicima u saobraćaju - da se blagovremeno informišu o registrovanim prekršajima.