Zašto srpski zvaničnici pred stranim gostima ni Titovo ime ne spominju?

Zašto srpski zvaničnici pred stranim gostima ni Titovo ime ne spominju?

Tito, SFRJ i nesvrstana politika ostavili su, sa osnivačima nesvrstanosti, neizmerljiv doprinos međunarodnoj politici miroljubive koegzistencije, politici dekolonizacije i jačanju uloge nerazvijenih zemalja. Posebno je taj doprinos veliki u Africi i nije čudo što je predsjednik Centralnoafričke Republike Fosten-Arkanžo Tuadero posetio Muzej 25. maj i hvalio Tita na konferenciji za novinare sa Vučićem. Problem je samo što srpska zvanična politika ni Titovo ime ne spominje pred gostima, dok još uvjek ubira plodove njegove politike.

Ovako sagovornici Danasa komentarišu to što je Tuadero na konferenciji za novinare sa predsjednikom Vučićem odao poštu nekadašnjem doživotnom prdsjedniku SFRJ, Josipu Brozu Titu.

„Veliku počast odajem slavnom Josipu Brozu Titu, velikom zagovorniku našeg naroda. Zajedno je sa ostalim osnivačima Pokreta nesvrstanih uspeo da izvrši veliki uticaj i da okupi veliki broj zemalja. On je pokrenuo prvu saradnju između moje zemlje i Jugoslavije, koja je donela mnogo“, rekao je Tuaderu na konferenciji nakon potpisivanja brojnih sporazuma o saradnji dvije zemlje.

Prema njegovim rečima, slavne decenije kada su CAR i SFRJ najviše sarađivale, sedamdesetih i osamdesetih, ostavile su neizbrisive utiske u sećanjima mnogih njegovih sunarodnika.

„To je bila slavna decenija i tada su bila otvorena diplomatska predstavništva u obje zemlje i mnogi ekonomski projekti, društveni i kulturni projekti su bili realizovani i to na ponos oba naroda. I kako se lepe uspomene nikad ne gube, evo nas opet kod vas, vraćamo se da sledimo primer naših prethodnika“, poručio je Tuadero.

Komentarošući pohvale predsednika CAR Aris Movsesijan, potpredsjednik Pokreta slobodnih građana primećuje da bi mnogi danas želeli da budu Tito.

„Neki javno, a neki to kriju. Sve to ima neku simboliku, ako znamo da predsjednik Tuadero, nakon ruskih paravojnih formacija, sada poziva i američke paravojne formacije u svoju zemlju. Ipak, simbol uspješnog balansiranja traži još nešto. To ‘nešto’, siguran sam da od Vučića neće naučiti. A Tita odavno nema“, ističe Movsesijan.

A Radoslav Milojičić, poslanik sa liste SNS i predsednik Srpske levice, smatra da je od toga što je Tuadero hvalio Tita na konferenciji za novinare sa Vučićem, važnije što je Srbija potpisala četiri bilateralna dokumenta.

„Važnije od toga je i što Centralnoafrička Republika ne priznaje lažnu državu Kosovo, što predsjednik Vučić otvara nova tržišta i nova prijateljstva. Ako neki gost želi da vidi Titov spomenik, a neki Dražin to mu treba i omogućiti. Srbija gleda u budućnost, razvoj i napredak, a to je moguće samo sa mudrom politikom kakvu vodi Aleksandar Vučić“, navodi Milojičić.

Branka Latinović, ambasadorka u penziji, smatra da to što je predsjednik CAR posetio Muzej 25. maj i hvalio Tita na konferenciji za štampu za Aleksandrom Vučićem samo potvrda da u CAR postoji i da se neguje kultura sjećanja i poštovanje onih istorijskih ličnosti koji su učinili puno u borbi protiv kolonijalizma, a time i samih afričkih zemalja.

„Postoji i sećanje na to što je SFRJ pomagala CAR, kao i druge afričke zemlje u njihovoj izgradnji, školovanju kadrova i drugog. Svako poštovanje za predsjednika Tuadera što je posetio Muzej 25. maj i posjetio javnost Srbije na deo naše nedavne istorije koja se kod nas prećutkuje. I to iz ideoloških razloga, a istorijski fakti, kao i svaki drugi fakti, su neumoljivi“, navodi Latinovićeva.

ghghhg

[Zašto srpski zvaničnici pred stranim gostima ni Titovo ime ne spominju? 2]

I njen kolega ambasador u penziji Srećko Đukić, primjećuje da srpska zvanična politika ni Titovo ime ne spominje pred gostima, dok još uvjek ubire plodove njegove politike nesvrstanosti, njegovog imena i naše prethodne velike države.

„Sasvim normalno je da je Tuadero spomenuo Tita. Afrika i cio svet ponose se i danas Titom i SFRJ, i tako će biti zanavjek. Oni perfektno znaju koliko je to bio veliki čovjek i državnik na čelu jedne od najuticajnijih država svijeta. Tito, SFRJ i nesvrstana politika ostavili su, sa osnivačima nesvrstanosti, neizmerljiv doprinos međunarodnoj politici miroljubive koegzistencije, politici dekolonizacije, mira u svetu, jačanju uloge nerazvijenih i zemalja u razvoju. Mi danas vidimo da te činjenice priznaje najveći broj država“, zaključuje Đukić.

Izvor:Danas.rs

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.