Za to djelo predviđa se i kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, te izricanje mjera zabrane vršenja službe.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) do sada je tri puta donio odluku da je proslava 9. januara kao Dana RS neustavna.

Uprkos tome, već sedam godina se održava nezakonita proslava 9. januara, a do sada niko nije krivično odgovarao.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije odgovorilo na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da li će formirati predmet zbog kršenja Krivičnog zakona BiH, kao i da li će postupiti po zahtjevu visokog predstavnika u BiH koji je u decembru prošle godine zatražio preduzimanje zakonskih koraka u vezi obilježavanja 9. januara.

Inače, do sada je krivičnu prijavu zbog obilježavanja neustavnog Dana RS najavio Ramiz Salkić, samostalni poslanik u Narodnoj skupštini RS.

Salkić je za RSE naveo da će krivičnu prijavu podnijetu Tužilaštvu BiH, nakon što prođe proslava 9. januara, na koju ga je pozvao entitetski predsjednik Milorad Dodik.

Kaže da je poziv doživio kao “direktnu provokaciju” bivšeg logoraša u ratu u Bratuncu i Palama, koji su, kako navodi “produkt temeljnih odluka donesenih 9. januara 1992. godine”, dodajući da se radi o datumu uvredljivom za sve Bošnjake u RS zbog ratnih zločina i genocida u Srebrenici.

Ko može biti kažnjen zbog proslave neustavnog Dana RS?

Advokat Josip Muselimović za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da kažnjen može biti svako ko je prekršio odredbe Krivičnog zakona BiH, koje se odnose na nepoštovanje odluke Ustavnog suda BiH o 9. januaru kao Danu RS.

Da bi se postupak pokrenuo, kaže Muselimović, potrebno je da bude podnesena krivična prijava, ali dodaje da i Tužilaštvo BiH može samostalno da formira predmet.

“Imate i zakonsku odredbu, koja kaže da tužilac, čim do njega dopre glas, da je neka osoba počinila kazneno djelo, on je dužan intervenisati i pokrenuti kazneni postupak, pogotovo što se radi o kaznenim djelima koja su vrlo ozbiljna i za koja je predviđena kazna zatvora do pet godina”, rekao je za RSE Muselimović.

On ističe kako bi institucije “morale reagovati” u ovom slučaju, ali da će, zbog situacije u pravosuđu, “biti zanimljivo” posmatrati kako će institucije odgovoriti na još jedno nepoštovanje odluke najviše pravosudne instance u zemlji.

“Ustavni sud Bosne i Hercegovine, kao najviša pravosudna institucija, se stvarno mora poštovati, ako se ta institucija ne poštuje, onda moramo kazati da je ovdje jedna anarhija, jedan pravosudni haos koji ne vodi ničemu dobrom. Moraju se poštovati odluke najviših pravosudnih institucija, bez obzira ukoliko one u ovom času nekome ne odgovaraju ili misli da to nije pravično, nije zakonito i tako dalje”, ocjenjuje Muselimović.

Inače, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH se trenutno vodi postupak u Tužilaštvu BiH protiv Milorada Dodika, predsjednika RS i Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS.

Šta kaže visoki predstavnik?

Iz Kancelarije visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta rekli su za RSE da na proslavu neustavnog Dana RS nemaju ništa da dodaju u odnosu na nedavno Schmidtovo pismo institucijama BiH.

Schmidt je u saopštenju od 20. decembra upozorio da nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH predstavlja krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH.

“Na organima za sprovođenje zakona, Tužilaštvu BiH i policiji je da poduzmu odgovarajuće zakonom propisane naredne korake, posebno u slučajevima koji se odnose na javne zvaničnike i državne službenike i njihovo učešće u pripremi ili organizaciji proslave 9. januara”, naveo je tada Schmidt.

I u Misiji OSCE-a u BiH pozvali su 4. januara na poštovanje odluka Ustavnog suda BiH, te dodali kako se obilježavanjem neustavnog Dana RS “ne krši samo Ustav BiH, već i Ustav bh. entiteta RS”.

A predsjednik RS Milorad Dodik je novinarima 3. januara izjavio će u RS reagovati setom mjera “ukoliko se neko drzne” da pokrene bilo kakve sporove zbog proslave 9. januara.

Zašto je Ustavni sud BiH proglasio 9. januar neustavnim?

Vlasti RS slave 9. januar, datum kada je 1992. godine u Sarajevu tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH, donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine.

Cilj je bio da se taj dio BiH potom pripoji Jugoslaviji, koja se tada raspadala.

Na čelu samoproglašene republike su bili Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, koji su osuđeni u Haškom tribunalu zbog ratnih zločina. U donošenju deklaracije nisu učestvovali predstavnici Bošnjaka i Hrvata.

Ova dva naroda na 9. januar gledaju kao na početak rata u Bosni i Hercegovini, te početak etničkog čišćenja, ratnih zločina i genocida nad nesrpskim stanovništvom na teritoriji RS.

Ustavni sud tadašnje Republike BiH donio je 28. februara 1992. Odluku kojom se poništavaju i deklaracija i Ustav Srpske Republike BiH. Ustavni sud BiH je, 23 godine kasnije, u novembru 2015. donio odluku prema kojoj je član Zakona o praznicima RS-a koji govori o Danu RS-a, neustavan.

Osim što se Ustavni sud u obrazloženju osvrnuo i na događaje iz 1992. godine, utvrdio je i da se tad obilježava i krsna slava Republike Srpske – Sveti arhiđakon Stefan, pa se doživljava i kao vjerski praznik.

Ustavni sud BiH nije osporio pravo na dan Republike Srpske, ali je utvrdio da “Dan RS-a” ne može biti 9. januar. Kao odgovor na odluku Ustavnog suda BiH, u RS je 25. septembra 2016. godine održan referendum o 9. januaru, iako je Ustavni sud BiH sedam dana ranije obustavio Odluku o raspisivanju referenduma. Uprkos tome, referendum je održan, nakon čega je u Skupštini RS u oktobru iste godine usvojen Zakon o Danu RS-a kojim je ponovo definisan 9. januar kao praznik.

Devet delegata Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda RS-a, kao jednom od dva doma Narodne skupštine RS-a, podnijelo je novu apelaciju Ustavnom sudu BiH.

Sud je u martu 2019. donio odluku prema kojoj je član tog zakona da se “na osnovu potvrđene volјe građana Republike Srpske, 9. januar utvrđuje kao Dan Republike” neustavan i protivan Međunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.

Utvrđeno je i da je protivan Protokolu uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Prethodno je i Venecijanska komisija u mišljenju ocijenila da je Dan RS na taj datum “diskriminatorski, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja”.