"Sve dok Skupština Crne Gore ne usvoji predlog budžeta, nismo u mogućnosti da plasiramo informacije u javnost. Optimalni budžet Fonda zdravstva potreban je da bi javni zdravstveni sistem funkcionisao i da bi svaki osiguranik dobio adekvatnu zdravstvenu uslugu i zaštitu. Iz tog razloga v. d. direktora Fonda dr Vuk Kadić u nekoliko navrata je već najavio koji je to budžet neophodan za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema. Svakako će biti veći od prethodnog. Budžetom su planirane i kapitalne investicije, čija realizacija će zavisiti od konačnog usvajanja budžeta. Kada Skupština donese Zakon o budžetu za 2023. godinu, bićete blagovremeno obaviješteni da li je dovoljan za servisiranje svih potreba zdravstvenog sistema", ističu iz Fonda.
Predsjednik komisije za unapređenje i zaštitu javnog zdravlja u Podgorici Nebojša Kavarić kazao je za "Dan" da je, prema njegovim procjenama i potrebama osiguranika, za zdravstvo potrebno godišnje oko 500.000.000 eura.
"Teško da se može sa ovim budžetom obezbijediti ostvarivanje svih prava građana, obezbijediti novac za plate i povećanje broja zaposlenih koje niko ne kontroliše i nabavku ljekova. Za mene je važnije pitanje kakav sistem zdravstva mi imamo i koji će model finasiranja ovo obezbijediti. Zakonom o budžetu se ne može nijedan javni zdravstveni sistem urediti, već za to postoje Zakoni o zdravstvenoj zaštiti, o zdravstvenom osiguranju i ljekovima. Mi smo ukidanjem doprinosa za zdravstvo onemogućili osiguranicima da učestvuju i sada se postavlja pitanje kako će se finansirati zdravstvo, da li iz drugih izvora, jer će uvijek nedostajati novca. Biće da se ponovo gase požari kada bude falilo za ljekove ili terapije. Ovaj model finansiranja prosto je neodrživ i ne znam kuda ovo vodi. Pokušavaju iz petnih žila da prikažu da ovakav način finansiranja može da funkcioniše", ističe Kavarić.
Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić ističe da je za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema potrebno 440.000.000 eura.
"Ukoliko se opet uđe sa potcijenjenim budžetom u narednu godinu, računajte da ćemo imati dalje urušavanje zdravstvenog sistema, a posebno što u narednu godinu nećemo ući, i pored najave gospodina Damjanovića, sa nula eura obaveza, jer te obaveze nikad neće niti mogu biti nula eura. Za stabilnost sistema za narednu godinu neophodno je obezbijediti minimum budžeta FZO od 440 miliona eura. To je dovoljan iznos za tekuću potrošnju u ovoj godini, ali ne i za 2023. zbog više razloga, prvenstveno zbog ekspanzivne prirode zdravstvene potrošnje, nove liste ljekova, planiranih novih investicija, otvaranja novih zdravstvenih jedinica itd., a što je sve vezano za rast troškova. Osim toga nemojmo zaboraviti inflaciju koja će se odraziti i na rast cijena ljekova i potrošnog medicinskog materijala. Takođe, enormni rast broja zaposlenih u zdravstvu koji se zapošljavaju tokom cijele godine, najviše da bi se zadovoljili partijski interesi. Sve to čini da predloženim budžetom nije valjano planiran rast cijene zdravstvene usluge, odnosno realan budžet. Posljedice lošeg planiranja mogli smo osjetiti ove godine, zbog čega se građani sve više guraju ka privatnom sektoru iako se svi deklarativno zalažemo za jačanje javnog sistema zdravstva. Javni sistem se ne može jačati u uslovima potcijenjenog budžeta", kaže Čirgić.
Dan
Komentari