Ovo je prvi put da se nacrt budžeta ne razmatra na KEP-u. To je procedura koju su poštovale sve prethodne vlade.

"Dan" je pitao Vladu i Ministarstvo finansija zašto predlog budžeta nije razmatran na KEP-u, da li je time prekršena procedura, te da li je loš odnos prema ministrima i prema najvažnijem pravnom aktu ako predlog zakona o budžetu prvi put vide na sjednici na kojoj treba da se izjasne o budžetu. Odgovore nisu dobili.

Mnoge ministre, kao i poslanike više partija, iz Dana su pitali da kažu kako komentarišu takav način postupanja premijera Spajića i ministra Vukovića, odnosno držanje u tajnosti predloga zakona o budžetu od članova Vlade. Niko nije htio odgovoriti na pitanja, osim ministra poljoprivrede i predsjednika SNP-a Vladimira Jokovića.

"Ministarstvo poljoprivrede je prilikom izrade budžeta bilo u stalnom kontaktu sa Ministarstvom finansija i mi na dio budžeta koji se nas tiče nemamo nikakvih primjedbi. Napravili smo dogovor, mnogi zahtjevi su ispoštovani, ne svi, jer je budžet takav kakav je. Nemamo primjedbu trenutno što nije održana sjednica KEP-a, jer je bilo kontakata, ali možda je mogla da se održi. Ipak, ne vjerujem da bi se na sjednici KEP-a nešto strašno promijenilo", izjavio je Joković.

Kazao je da su uoči usvajanja budžeta imali sastanak parlamentarne većine, kao i da su što se tiče budžeta Ministarstva poljoprivrede imali sastanke i nakon tih sastanaka budžet malo popravili. Prije sjednice u ponedjeljak dobili su kapitalni budžet i budžet Ministarstva poljpoprivrede. Kazao je i da su svi drugi ministri dobili budžete za svoje resore.

"Moglo je možda više, ali u ovom trenutku je to to. Imamo više sredstava nego lani i to ćemo usmjeriti za poljoprivredu", rekao je Joković.

Budžet za narednu godinu projektovan je na 3,46 milijardi eura. Predlogom je predviđeno zaduženje od 650 miliona eura za pokrivanje nedostajućih sredstava od 765 miliona eura. Takođe, ostavljena je mogućnost za dodatno zaduženje od 500 miliona za refinansiranje duga i stvaranje fiskalne rezerve.

Ekonomski analitičar Oleg Filipović je kazao da su predlog budžeta i projekcije u njemu manje-više isti kao i svih prethodnih godina.

"Kapitalni budžet je korektno napravljen, ali njime nije izdvojeno šta su kapitalne investicije, a šta su investicije. Druga dionica autoputa, brze ceste, digitalizacija kompletnog društva, to i dalje nije odvojeno i nije napravljen poseban ulaz i projekcija kako će se to finansirati", rekao je Filipović.

Sa druge strane, zaduženje je preko pola milijarde, kojim treba vratiti prethodna zaduženja.

"Dobili smo informacije o pregovorima sa bankama i da bi kamata bila 6,5 odsto za dugoročno, a 3,5 odsto za kratkoročno zaduživanje. Takođe, tu je dodatno zaduživanje u slučaju da dođe do kompletiranja dokumentacije za početak radova. Pretpostavljam da treba očekivati i neki rebalans budžeta", rekao je Filipović.

Istakao je da u budžetu ima mogućnosti uštede na rashodnoj strani, prije svega uz smanjenje administracije.

"Ako bi se državna administracija dovela na jedan racionalan nivo koji je potreban Crnoj Gori da bi ona bila efikasna, time bi ujedno došlo i do uštede na rashodnoj strani", kazao je Filipović.

Naveo je da podrža zaduživanje ako ide u realnu investiciju, sa jasno definisanim planom realizacije, otplate i sa jasno definisanim povratom od te investicije.

Predlog zakona o budžetu juče je dostavljen Skupštini, a poslanici treba do kraja godine da se o njemu izjasne.

Drecun fali predlog Vlade

Budžet za narednu godinu, koji je utvrdila Vlada, maksimalno je dobar i u ovom trenutku nije mogao biti bolje planiran, saopštio je ekonomski analitičar Predrag Drecun. On je kazao da budžet može biti jako dobar ukoliko budu spriječene zloupotrebe.

"Vjerujem u dva čovjeka koji vode državu u ekonomskom smislu, a to su premijer Milojko Spajić i Branko Krvavac. Vjerujem u tu pamet. Uvjerio sam se na osnovu bezbroj analiza, da je sve onako kako su rekli. I sad vjerujem da znaju šta rade", rekao je Drecun za TVCG.

Drecun smatra da bi bilo dobro da je agrarni budžet veći, dok je zadovoljan kada je riječ o povećanju penzija.

"Minimalna penzija od 450 eura je mudar zahvat i garantuje socijalnu sigurnost penzionerima", kazao je Drecun.

Ulaže se, kako je naveo, samo u zrele projekte i to će doprinijeti ubrzanju projekata.

Dan