Ovaj praznik uspomena je na smrt Bogorodice i Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave ga 28. avgusta kada se završava i post koji traje 14 dana.

Uspenje Presvete Bogorodice ili Međudnevnica je dan kada se ona vaznijela na nebo i "predala svoj duh u ruke Spasitelja". 

Predanje kaže da je Bogorodica živjela 60 godina, prema nekim izvorima 72, da je nadživjela svoga sina i kao svjedok mnogih slavnih događanja, nastavila njegovu misiju.

U Svetom pismu nema podataka o kraju zemaljskog života Bogorodice. Prema predanju i spisima, koji nemaju sveti karakter, smatra se da je majka božija do kraja života, posle smrti i vaskrsenja Hristovog, živjela u Jerusalimu, okružena pažnjom apostola i prve hrišćanske zajednice.

Na ikonama, ovaj praznik se obično predstavlja tako što se ikonopiše postelja na kojoj leži Bogorodica sa prekrštenim rukama na grudima. Sa obje strane ležaja nalaze se svijećnjaci sa upaljenim svijećama. Uz noge Bogorodice Sv. Petar kadi kadionicom, uz glavu su sveti apostol Pavle i sveti apostol Jovan, a ostali apostoli su uz odar. Prisutni su i veliki hrišćanski pisci sveti Dionisije Areopagit, Irotej i Timotej koji drže Jevanđelje; tu su i žene koje plaču. Iznad Bogorodice je Hristos koji drži dušu Bogorodice u vidu djeteta, okružuju ga svjetlost i anđeli.

Kako prazniku prethodi dvonedjeljni post, 28. avgusta posebno žene idu na pričest jer se ovaj dan smatra praznikom žena i majki.

Kao svetiteljka, majka i žena, ona jedina razumije dušu baš svake žene. U narodu se smatra da Velika Gospojina razumije žensku misao, bol i patnju. Zbog toga što razumije, smatra se da ova svetiteljka i prašta.

U nekim krajevima smatraju da je u periodu između dvije Gospojine, Velike i Male Gospojine (21. septembra), najbolje brati ljekovito bilje kojim se liječe razne bolesti.

Na Veliku Gospojinu odvojite malo vremena za molitvu, jer to je jedino vrijeme koje posvećujemo direktno našoj duši.

Stil/ Lepa i Srećna