Tači je kazao da je Kosovo deset godina nakon proglašenja nezavisnosti priznato od 116 država i učlanjeno u oko 200 međunarodnih organizacija, što je zasluga i kosovske diplomatije, koja je važna karika kosovske države sa drugim državama i međunarodnim organizacijama. 

Istakavši da je za učlanjenje u Evropsku uniju i NATO najvažnije imati dobre odnose sa svim susjedima, Tači je naveo da Kosovo ima odlične odnose sa susjedima, te da preostaje još postizanje mirovnog sporazuma sa Srbijom. 

Po njegovim riječima, Kosovo u Briselu nikada nije dozvolilo, niti će, da se otvori pitanje podjele ili razmjene teritorija, ali tokom demarkacije granice Kosovo je spremno i na korekciju granice. 

“Imajući u vidu međunarodni momentum koji je stvoren, sada je vrijeme da otvorimo temu pripajanja Preševske doline Kosovu. Ovo je dugogodišnji zahtjev Preševske doline. Kao predsjednik, primio sam zahtjev lidera Preševske doline da postavim taj zahtjev u dijalogu u Briselu i pred međunarodnu zajednicu", rekao je Tači, prenosi Anadolija.

Dodao je i da će sporazum sa Srbijom biti potpisan samo ako podrazumijeva obostrano priznaje, stolicu u Ujedinjenim nacijama i ako bude prihvatljiv i za SAD i EU. 

Predsjednik Skupštine Kosova Kadri Veseli je kazao da godišnja konferencija ambasadora pada u osjetljivom trenutku za Kosovo jer je kroz razne debate iznijeto mnogo nejasnoća u vezi dijaloga sa Srbijom. Veseli je, međutim, naglasio da je stav Kosova jasan da se dijalog sa Srbijom mora završiti kako bi zemlja mogla ići naprijed. 

“Naš stav je da je Kosovo suvjerena i nezavisna država, demokratska država, Kosovo je zapadnjačka zemlja potpuno orijentisana ka Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji, jedinstvene i nedjeljive teritorije”, kazao je Veseli. 

On je naglasio da temu podjele Kosova guraju prosrpski i proruski krugovi, te je poručio da je za finalnu fazu dijaloga Kosovo-Srbija neophodan unutrašnji politički koncenzus, koga trenutno nema. 

Premijer Kosova Ramuš Haradinaj naglasio je da dijalog sa Srbijom nema alternativu i da je potrebno postizanje pravno obavezujućeg sporazuma sa Srbijom. On je govorio i o projektima na kojima radi Vlada, kazavši da je jako bitno učlanjenje Kosova u Interpol, kao i da su Kosovske bezbjednosne snage spremne za transformaciju u vojsku. 

Nakon uvodnih govora dodeljena su priznanja penzionisanim ambasadorima, kao i članovima porodica preminulih diplomatskih službenika. Konferencija, kojoj prisustvuju i strane diplomate akreditovane na Kosovu, nastavila je rad tematskim panelima.