Hilpold navodi da nije ubjedljiva kritika da pomjeranje granica vodi podjeli po etničkim linijama što se dosad pokušavalo sprečiti u sukobima u bivšoj Jugoslaviji, prenio je danas Dojče vele.

Na tvrdnju da bi promjena granica bila međunarodni presedan, Hilpold navodi da je "Kosovo oduvijek od međunarodne zajednice tretirano kao poseban slučaj, kao 'sui generis'".

"Protiv takve razmjene teritorija odmah su se čuli veoma kritički glasovi: u prvoj liniji se ističe da ovakav rasplet vodi problematičnim pomjeranjima granica i povlačenju granica duž etničkih linija što se uvijek pokušavalo spriječiti tokom razrješavanja jugoslovenskih konflikata. Ali ta primedba nije baš ubjedljiva: raspad Jugoslavije je, naprotiv, bio veoma određen etničko-religioznim elementima", naveo je Hilpold.

Profesor s Univerzieta u Insbruku dodaje da bi planirana razmjena teritorija obuhvatila relativno male oblasti i da se takvom rješenju sa stanovišta međunarodnog prava malo šta može zamjeriti ako tamošne stanovništvo pristane na to.

"Kako bi se osiguralo da se ne ponove zlehude epizode prošlosti, takva razmjena bi morala biti na apsolutno dobrovoljnoj bazi i osigurana brojnim garancijama", naveo je Hilpold.

On navodi da razmjena teritorija primarno ima unutrašnjepolitički značaj i da je "odlučujuća tačka" da Srbija prizna Kosovo. "A to se kako bi se moglo zastupati na unutrašnjem planu – mora pravdati 'protivuslugama'. A na Kosovu to opet pretpostavlja odgovarajuće teritorijalne protivusluge od Srbije", dodao je.

Hilpold navodi da se kosovski problem mora riješiti, jer se "dalji nastavak 'statusa kvo' sa državnošću u zoni sumraka i malodušnom politikom priznanja nezavisnosti suprotstavlja daljim koracima za rješenja na Balkanu i više nikome od zainteresovanih strana ne donosi dobro".