„Budžet za 2018. godinu su u decembru prošle godine, kako su rekli, predložili odlučno, odgovorno i domaćinski i naglasili da će on biti razvojni i održiv. Našu analizu predložene konstrukcije budžeta, za koju smo rekli da je loše planirana i da će teret zaduživanja najviše pogoditi one najugroženije, nazvali su populističkom. Međutim, bilo je neophodno svega nekoliko mjeseci da se obistine naša predviđanja. „Godina štednje“, kako su je nazvali, pretvorila se u još jednu godinu drastičnih zaduženja, pa se granica sa prvobitnih 296, ovim rebalansom pomjera na 739 miliona. Dakle, za 440 miliona više nego što je usvojenim Budžetom prije pola godine bilo predviđeno. Sve ovo se planira uz istovremeni rast budžetskog deficita za čak 28 miliona“, istakao je Šaranović.

Kako su naveli, poslanik Demokrata je rekao da kada su komentarisali planiranu akciznu politiku koja je počela sa primjenom od januara ove godine, više su vjerovali ekonomisti Arturu Laferu nego ministru za zaduživanje građana.

„U prethodne dvije godine, treće po redu povećanje akciza na cigerete, kao što smo i predviđali, izazvalo je, u konačnom, niže akcizne prihode. Ponovno akcizno povećanje usmjerilo je prodaju cigareta na sivo tržište, čime je smanjen poreski zahvat, pa za rezultat, ovim rebalansom, imamo planirane prihode od akciza manje za čak 13.7 miliona. Poređenja radi, na predlog iste ove Vlade, ukinute su nadoknade majkama sa troje i više djece kako bi se napravila budžetska ušteda od oko 40 miliona“, podsjetio je Šaranović.

Šaranović je naglasio da odbija da povjeruje da u Vladi stanuje toliko neznanja koje bi bilo uzrok pogrešne poreske politike koja je usmjerila trgovinu sa legalnog na nelegalno tržište.

„To nas navodi na zaključak da ovo nije slučajna pobjeda nelegalnog tržišta cigareta, već da je vlast svjesno otvorila prostor za sivo tržište u izbornoj godini. U tom smislu, treba uzeti u obzir da se u domaćem prometu, bez blagonaklonosti vlasti, ne može naći tolika količina krijumčarenih cigareta koja je dovoljna da opsluži gotovo cijelo tržište. Dodatno, mora se imati u vidu da ovim, već dokazano, unosnim poslom pretežno upravljaju pojedinci bliski režimu“, naveo je.

Poslanik Demokrata je, zatim, pitao ministra finansija - kako se to u godini štednje povećava granica zaduženja za dodatnih 440 miliona uz rast tekućih izdataka? Takođe, postavio je pitanje ministru prosvjete - koliko se u rebalansom dodatih 12.8 miliona za Ministarstvo prosvjete odnosi na zarade novozaposlenih?

Na kraju, Šaranović je zaključio da ne postoji volja državnih organa za borbu protiv sive ekonomije.

„Umjesto kvalitetnije naplate poreskog duga i djelotvorne borbe protiv sive ekonomije, upravljanje javnim finansijama zasniva se isključivo na dodatnim zaduženjima, i za ovako katastrofalno upravljanje njima niko iz Vlade, sudeći prema njihovom ponašanju, nema namjeru da podnese odgovornost“, zaključio je.