Bilbordi razdora

Istorija i njeno tumačenje

Bilbordi razdora

Bilbordi kojima Opština Budva najavljuje proslavu stogodišnjice oslobođenja u Prvom Svjetskom ratu izazvali su dosta polemika. Polemike, svakome je jasno, ne izviru iz istorije već iz politike. I to one dnevne. Crnogorci po svom starom običaju istoriju tumače na svoj način i dokazuju da se, iako se njom ponose, u nju slabo razumiju.

Priča o ulasku hrabre i pobjedonosne Srpske vojske u Budvu, na Mitrovdan 1918., ovih dana sa bilborda svjedoči da ni vijek poslije događaja mi ne znamo šta se dogodilo, dok se za one kojima je cilj politika a ne istorija lako mogu naći objašnjenja za i protiv.

Naime, dok oni koji su postavili bilborde tvrde da su oni postavljeni da bi se pokazalo jedinstvo Crne Gore i Srbije u borbi protiv nadmoćnog neprijatelja onima kojima se ne dopadaju predstavljaju veličanje okupaciju Budve i Crne Gore 1918. i slave nestanak i slom države Crne Gore.

Moglo bi se reći da je istina negdje između.

Da stvari budu jasne, iako je istorijski gravitirala Crnoj Gori Budva je politički od 1797. pa do Mitrovdana 1918. bila dio Austrougarske pokrajine Dalmacije. Budvu je Crnogorska vojska u tom periodu osvajala dva puta. Prvi put pod komandom Svetog Petra Cetinjskog 1813. godine. 12. avgusta 1914. su Crnogorci ušli u Budvu, a Austrougari se povukli ka Kotoru. Od tada, pa do sloma Kraljevine Crne Gore Budvom se upravljalo sa Cetinja.

“U Budvu su 1918. godine ušle Jadranske trupe koje su bile šarenolikog sastava. Iako su gro činile srpske trupe bilo je i Francuza i Engleza a bile su pod komandom Francuske. Cijela ova priča istrgnuta je iz konteksta i služi samo za političku svrhu jer se iz vida gube ova prethodna dva datuma. Zašto neki od njih nijesu obilježeni?” pita se istoričar sa Istorijskog instituta Crne Gore Milaš Šćekić.

Šćekić dalje konstatuje da su Austrougari već bili napustili Budvu kad se u nju na Mitrovdan ušetala oslobodilačka vojska. Dodaje da su u Crnoj Gori zaboravljeni komiti koji su svo vrijeme okupacije sa Austrougarima vodili borbe.

“Borbe su se vodile i u okolini same Budve al ii na cijelom prostoru Primorja, sve do Ulcinja. Sada se oslobodilaštvo pripisuje samo Jadranskim trupama a zaboravlja kontekst u kojem je nestala Kraljevina Crna Gora a njena dinastija uništena”, konstatuje Šćekić za Kodex.

Mada, istini za volju, uništenju crnogorske dinastije doprinio je i sam njen posljednji suveren. Stogodišnjica završetka Prvog Svjetskog rata mogla je biti prilika da se istorija sagleda sa distance od cijelog jednog vijeka. Ali, umjesto toga, istorija nam se opet odigrava na bilbordima. A na jednom od njih predstavljen je brigadir Mašan Božović koji je bio ministar vojni Kraljevine Crne Gore, predsjednik opštine Cetinje, serdar, rodom je iz Pipera. Samo što je na bilbordu predstavljen kao Milan.

Toliko o istoriji.        
 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.