To je saopštio direktor Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, Drago Spaić, na okruglom stolu „Standardizacija i licenciranje socijalnih grupa“, koji je organizovala crnogorska IRIS mreža, u okviru projekta „IRIS uMREŽAvanje/Civilno društvo za zaštitu korisnika u sistemu upravljanja migracijama“, koji finansira Evropska komisija, kroz program namijenjen civilnom društvu.

Spaić je kazao da je Zavod za kratko vrijeme izdao više od 40 licenci stručnim radnicima iz centara i ustanova socijalne i dječje zaštite i akreditovao šest programa obuke za stručne radnike.

„Smatramo da imamo dovoljno kapaciteta, znanja i iskustva i ono što očekujemo u nerednom periodu je da imamo akreditovane programe u Crnoj Gori. Svrha svega ovoga je da utvrdimo standarde za rad u socijalnoj i dječjoj zaštiti, da podignemo standard i stručnost stručnih radnika koji se bave ovom izuzetno osjetljivom problematikom“, ocijenio je Spaić.

Licenca za rad stručnog radnika, kako je pojasnio, obnavlja se u roku od šest godina.

„Od te prve licence koju dobije, stručni radnik dužan je da u roku od šest godina prikupi bodove da bi obnovio licencu“, naveo je Spaić.

Direktor Direktorata za socijalnu i dječju zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Goran Kuševija, podsjetio je da su stvoreni zakonski i podzakonski uslovi za razvoj servisa socijalne i dječje zaštite.

„Država je dosta uradila kada je u pitanju razvijanje ustanova i servisa, kako na lokalnom tako i na centralnom nivou socijalne i dječje zaštite i na tome sigurno nećemo stati. Moramo da razvijamo još veliki broj usluga i da stvaramo jedan zdrav ambijent, pristupačan svim građanima“, rekao je Kuševija.

Ono što Vlada radi kada je u pitanju oblast socijalne i dječje zaštite je, kako je kazao, proces deinstitucionalizacije.

„Napomenuću da danas u Dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj imamo 85- oro djece, a da smo 2008. godine imali 178 djece i to govori o spremnosti da radimo na procesu deinstitucionalizacije, na podizanju svijesti o hraniteljstvu“, naveo je Kuševija.

On smatra da kvalitet rada podiže polaganje stručnog ispita, koji moraju da polože svi pružaoci usluga i zaposleni u centrima i ustanovama socijalne i dječije zaštite.

„Definisana je kategorija stručnih radnika u Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti. To je socijalni radnik, psiholog, pedagog, andragog, defektolog i pravnik. I to su stručni radnici koji definitivno moraju da polože stručni ispit, da li u okviru NVO pružali određenu uslugu ili radili u nekoj od državnih institucija“, objasnio je Kuševija.

Foto: PR Centar

On je naveo da je proces polaganja stručnog ispita počeo prije više od pola godine i da se podiže nivo kvaliteta znanja, spremnosti i stručnosti stručnih radnika u centrima za socijalni rad i ustanovama socijalne i dječje zaštite.

Da bi jedan pružalac usluge, kako je objasnio Kuševija, dobio licencu za rad, mora da, prije svega, ispunjava normative i minimalne standarde u oblasti stručnog kadra i da zadovoljava prostorne kapacitete.

„To su uslovi da bi određeni pružalac usluge bio akreditovan, da ne bi imao problem sjutra sa socijalnom inspekcijom i da bi bio potpuno dio sistema socijalne i dječje zaštite“, pojasnio je Kuševija.

Izvršna direktorka SOS telefona Podgorica, Biljana Zeković, kazala je da je suština cjelokupne reforme socijalne zaštite da svi koji su u stanju potrebe imaju servise koji su im dostuni.

„Naravno da mogu da izaberu onoga kod koga će tražiti podršku i čiji će biti dio programa. Tako da je pred nama jedan proces jačanja naših kapaciteta, kako bismo mogli da ispunimo uslove koji se od nas očekuju i što se tiče tehničkih uslova i što se tiče kvaliteta našeg rada“, objasnila je Zeković.

Predstavnica Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, Bojana Miletić, objasnila je da je za uspostavljanje neke usluge prvo potrebno dobiti licencu za obavaljanje djelatnosti, koja se dobija u Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

„Da bi se dobila licenca potrebno je da organizacija bude upisana u registar, da ispunjava standarade koji su propisani pravilnikom u zavisnosti od toga koju uslugu prižate i da stručni radnik, koji će pružati te usluge ima licencu za rad, a licencu za rad stručnom radniku izdaje Zavod za socijalnu i dječju zaštitu“, objasnila je Miletić.

Crnogorska IRIS mreža je merža organizacija civilnog društva, pružalaca socijalnih servisa, koju čine 33 organizacije, koje obezbjeđuju podršku djeci, mladima, starim osobama, žrtvama nasilja, osobama sa invaliditetom i migrantima,prenosi PR Centar.