Kongresna biblioteka iz Vašingtona i njen Komitet za ISO 639 dodijelio je poseban međunarodni kod za crnogorski jezik. Oznaka za crnogorski jezik biće CNR.

Glušica je agenciji MINA rekla da taj kod predstavlja crnogorsku varijantu zajedničkog standardnog policentričnog srpskohrvatskog jezika, što, kako smatra, predstavlja pravedno i racionalno rješenje.

“Nakon dodjeljivanja kodova srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku, nije bilo apsolutno nikakvog opravdanja da se međunarodni kod, po istom principu, ne dodijeli i crnogorskom jeziku”, ocijenila je Glušica za MINU prenosi RTCG.

Kako smatra, traženje iz Vašingtona da se podastru lingvistički dokazi koji bi uvjerili njihove stručnjake da su crnogorski i srpski različiti jezici (isto važi i za bosanski i hrvatski) bilo je samo opravdanje za odbijanje zahtjeva Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević".

“A pokušaj iznalaženja razlika i dokazivanja u tom smjeru više je nego smiješan”, dodala je Glušica.

Prema njenim riječima, opštepoznato je da nema lingvističkih činjenica koje bi dokazale da se radi o različitim jezicima.

“Radi se o četiri varijante jednog policentričnog standardnog jezika i skoro sto postotna razumljivost govornika standardnih varijanti to potvrđuje”, kazala je Glušica.

Ona pojašnjava da varijante imaju svoje specifičnosti, normative, različita imena i veoma veliku simboličku funkciju u nacionalnoj identifikaciji.

Kako je rekla Glušica, Nacionalna biblioteka “Đurđe Crnojević“, strpljivo je istrajavala u svom zahtjevu i sačekala da se steknu i politički uslovi za pozitivan odgovor iz Vašingtona.

Ona je ocijenila da je međunarodni kod za jezik veoma važan za crnogorsku kulturu, naročito u bibliotečkoj djelatnosti u sistematizaciji, katalogizovanju i klasifikovanju knjiga i bibliotečke građe, u Crnoj Gori i u svijetu.

“Sve ono što pripada crnogorskoj književnosti, izdavaštvu, kulturi, a obrađuje se u bibliotečkim fondovima i sistemima biće označeno međunarodnim kodom CRN ili Montenegrin što je za jedni brojčano malu populaciju, njenu kulturu, književnost, izdavaštvo, jezik i opstanak od presudnog značaja”, objasnila je Glušica.