Crnoj Gori prijeti epidemija malih boginja, posljednja šansa za vakcinu
Institut za javno zdravlje, foto:Anadolija

Apel svim roditeljima

Crnoj Gori prijeti epidemija malih boginja, posljednja šansa za vakcinu

Milko Joksimović, doktor sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore poručuje da je sada posljednja šansa da se opametimo i pokušamo da spriječimo širenje malih boginja u Crnoj Gori u epidemijskoj formi.

 Epidemija malih boginja posljednjih dana aktuelna je tema, kako u regionu Zapadnog Balkana, tako i u više evropskih država. Epidemija malih boginja nakon Rumunije, Austrije i Makedonije, stigla je i do Kosova. Prva žrtva na Kosovu je nevakcinisana beba, a u Rumuniji je bilo oko 40 smrtnih ishoda.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore upozoravaju da je obuhvat imunizacije djece pao na najniži procenat u istoriji vakcinisanja Crne Gore i apeluju na roditelje čija djeca nisu primila MMR vakcinu, da to učine, javlja Anadolija.

U svijetu svakog sata umre 15 osoba od malih boginja 

Tokom 2015. godine 134.200 osoba u svijetu je umrlo zbog oboljenja malih boginja što je u prosjeku 367 ljudi svаkоg dаnа, оdnоsnо 15 svаkоg sаtа. Da je situacija zabrinjavajuća kada je Crna Gora u pitanju, stiže upozorenje iz Instituta za javno zdravlje.

Milko Joksimović, doktor sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore u razgovoru za Anadoliju kaže da je situacija takva da u Crnoj Gori tokom cijele 2017. i 2016. godine nije bilo niti jednog registrovanog slučaja obolijevanja od malih boginja.

„Zapravo, posljednjih 12 godina imali smo registrovnih 32 slučaja malih boginja, što znači da je situacija po pitanju obolijevanja dosta mirna. Ali, s obzirom na broj nevakcinisane djece jeste zabrinjavajuća. Mi već posljednje tri godine upozoravamo javnost da je došlo do pada broja vakcinisane djece MMR vakcinom, gdje smo mi za djecu rođenu 2015. godine, koja su sada predmet obrade podataka i koja su dospjela za vakcinaciju ima obuhvat ispod 60 odsto. Na jučerašnji dan to je bilo 59 procenata što je jako nisko i što je najniži procenat u istoriji vakcinisanja u Crnoj Gori. To znači da imamo jedan veliki broj djece koja nisu primili niti jednu dozu MMR vakcine, što znači da je tlo za širenje epidemija jako pogodno. S obzirom da u u okolini, na Kosovu i Makedoniji, ali i zemljama koje nisu tako daleko od nas, kao što su Italija i Rumunija imamo velike epidemije malih boginja, situacija jeste zabrinjavajuća i sa epidemiološkog stanovišta prijeteća. Teoretski gledano, importacija samo jedne osobe oboljele od malih boginja u periodu kada je ona zarazna među djecom koja nisu vakcinisana može dovesti do epidemije“, kaže doktor Joksimović.

MMR vakcina bezbjedna 

Razlog zašto mnogi roditelji ne žele da im djeca prime MMR vakcinu jeste dovođenje u vezu ove vakcine sa pojavom autizma kod djece. Ipak, doktor Joksimović objašnjava da je ova vakcina visoko bezbjedna.

2017102122641173227026474Web

Joksimović: MMR vakcina bezbjedna visoko bezbjedna

„Mi za djecu koja su rođena prije 2012. godine, pa godinama unazad imamo visoke obuhvate, to je 95 odsto, a negdje i više. To znači da smo imali jako dobre efekte i nismo imali epidemiju širenja malih boginja čak od 1993. godine. Dok su u okruženju bile velike epidemije, u BiH prije dvije godine preko 5 hiljada oboljelih, mi smo imali svega nekoliko slučajeva, jer su nam djeca bila jako dobro vakcinisana. Od 2012. godine kreće širenje antivakcinalnih poruka, što je dovelo do toga da nam broj vakcinisane djece opadne sa MMR vakcinom. On je 2012. godine iznosio oko 92 odsto, 2013. godine 88 odsto, za djecu rođenu 2014. godine 80 odsto, dok je za djecu rođenu 2015. godine samo 59 procenata na jučerašnji dan. Što se tiče MMR vakcine, vjerovali ili ne ona je jedna od najefektivnijih i najefikasnijih vakcina i generalno gledano visoko bezbjedna. Sve one priče koje su naučno neutemeljene, širene o povezanosti vakcine sa autizmom su potpuna neistina. Generalno gledano, MMR je visoko bezbjedna“, ističe Joksimović.

On napominje da ova vakcina ima određene neželjene reakcije koje ljekari jako dobro znaju, ali koje su očekivane.

„Prije svega neke lokalne reakcije koje nikad ne možemo izbjeći vezano za bol, crvenilo, blagi otok na mjestu davanja. Postoje i neke druge reakcije koje su nešto ozbiljnije, dvije do tri nedjelje može da se javi nešto što mi zovemo mala vakcinalna bolest. To znači da se može javiti otok parotida, zavisno od komponente koja štiti protiv zaušaka. Može da dođe do blagog osipa ili blagih bolova u zglobovima koje uzrokuje komponenta protiv rubele. Sve te reakcije su blage i prolaze bez ikakve terapije. Za razliku od vakcine, male boginje nisu uopšte bezazlena bolest i daju mnogo komplikacija. U visoko razvijenim zemljama broj smrtnih slučajeva jeste jedan na prema hiljadu, a komplikacije idu na 30 odsto slučajeva“, kaže Joksimović.

 Posljednja šansa za vakcinu prije pojave epidemije

On je poručio da je sada „posljednja šansa da se opametimo i pokušamo da spriječimo širenje malih boginja u Crnoj Gori u epidemijskoj formi“.

„Apel je svim roditeljima koji nisu poveli svoju djecu da se vakcinišu. Postoji veliki broj dvogodišnje, trogodišnje i četverogodišnje djece među našom djecom koja nisu primila niti jednu dozu MMR vakcine. Želim da poručim roditeljima te djece da nikad nije kasno za MMR vakcinu, da ako je do sada nisu primili da pođu sada kod svojih pedijatara i prime vakcinu, a roditeljima djece koja ovih dana navršavaju godinu dana da ne oklijevaju i da vakcinišu svoju djecu. Vakcinu je bitno primiti pravovremeno, jer u slučaju da dođe do epidemije malih boginja, najpogođenija će biti djeca između jedne i četiri godine i bebe do jedne godine. Dakle, oni najviše stradaju, kod njih je najviše komplikacija i nažalost smrtnost kada se javlja, onda je među tim uzrastom. Dakle, jako je bitno ne samo vakcinisati, već pravovremeno vakcinisati. Prema našem uzrastu imunizacije, vakcina se daje u uzrastu nakon navršene jedne godine, a idealno vrijeme je od 12-15 mjeseca. Sve ostalo je kašnjenje i to neopravdano kašnjenje“, zaključuje doktor Joksimović.