Sumirajući rezultate Crne Gore premijer je rekao da je naša zemlja u proteklih deset godina snažno radila na ostvarenju svojih strateških nacionalnih prioriteta tako što smo postali članica NATO-a, što uspješno vodimo proces evropskih integracija i što smo unaprijedili nezavisnost i efikasnost pravosuđa, ali je ocijenio da populistička politika pokušava da vrati državu i društvo u prošlost.

„Crna Gora je od 5. juna ove godine punopravna članica NATO-a. To nije rezultat samo predanog rada Vlade koju predstavljam, već svih prethodnih vlada koje su članstvo u NATO-u imale kao prioritetan vanjsko-politički cilj kao i crnogorskog društva u cjelini. To je nasljeđe koje ostavljamo budućim generacijama koje prvi put u istoriji Crne Gore imaju prilike da u miru i stabilnosti ostvare ideal boljeg i kvalitetnijeg života. Kad je riječ o evrointegracionoj agendi, Crna Gora je otvorila 28 pregovaračkih poglavlja, tri je privremeno zatvorila. Spremni smo da do kraja godine otvorimo još tri ili četiri poglavlja i tako praktično dovedemo do kraja taj dio procesa pridruživanja. Očekujemo da ćemo nakon toga krenuti i u novu fazu intenzivnog zatvaranja poglavlja i smatramo da je realno da u narednih četiri do pet godina obavimo sve poslove i zemlju pripremimo za članstvo u Evropskoj uniji. Neupitno je da smo u prethodnoj deceniji postigli zavidne rezultate, ali i da nam preostaje niz izazova, o čemu, u značajnom dijelu, svjedoče i izvještaji monitoringa i postmonitoringa koje je ovaj dom usvojio u odnosu na Crnu Goru“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković u Strazburu obraćajući se Parlamentarnoj Skupštini Savjeta Evrope.

Premijer je podsjetio da je našoj zemlji još januara 2015. godine ukinut monitoring Savjeta Evrope, da su izazovi koje smo prepoznali istovjetni sa onima koje su identifikovali koizvjestioci Parlamentarne skupštine i da naša zemlja stoga smatra izuzetno važnim dvosmjernu komunikaciju sa ovom organizacijom u okviru našeg razdoblja postmonitoringa.

„Uradili smo dosta u oblasti nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa i to na strateškom, zakonodavnom i institucionalnom planu, i postigli konkretne rezultate u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Kontinuirano i predano implementiramo preporuke CPT-a, Grekoa, Grete, Ekrija, Manivala, relevantnih komiteta u oblasti zaštite manjinskih naroda i jezika. Unaprjeđujemo borbu protiv diskriminacije i gradimo inkluzivno društvo jednakih šansi i za LGBTI osobe, lica sa invaliditetom, raseljena i internoraseljena lica i ostale ranjive kategorije. U saradnji sa Venecijanskom komisijom izrađujemo i adaptiramo pravni okvir“ – rekao je Marković.

On je, govoreći o izazovima sa kojima se suočava Crna Gora posebno istakao rast populizma ocijenivši da taj proces smanjuje prostor za suštinsku debatu o problemima, a generiše polarizaciju kroz promociju uskih interesa političkih aktera, koji ne podrazumijevaju uvijek napredak već nas, naprotiv, vraćaju u prošlost.

„Cijenim priliku da danas sa vama podijelim izazove koji ostaju u fokusu ove Vlade. Prepoznato je u ovogodišnjem Izvještaju generalnog sekretara o stanju demokratije i ljudskih prava i vladavine prava da se naša evropska društva suočavaju sa porastom populizma koji, rekao bih, smanjuje prostor za suštinsku debatu o problemima, a generiše polarizaciju kroz promociju uskih interesa političkih aktera, koji ne podrazumijevaju uvijek progres. Naprotiv, vraćaju nas u prošlost, na pouke koje bi trebalo da smo odavno naučili“ – rekao je predsjednik Vlade Crne Gore.

Bojkot parlamenta je neodgovorno ponašanje

Premijer je ocijenio neodgovornom politiku opozicije koja bojkotuje Skupštinu Crne Gore jer ne priznaje izbore koje su priznale svi relevantni međunarodni subjekti.

„Sa žaljenjem konstatujem da naša nacionalna delegacija u Parlamentarnoj skupštini nije u punom sastavu, odnosno, nedostaju predstavnici parlamentarne opozicije, koji pored ovog, i evropskog, bojkotuju i nacionalni parlament. Izborni rezultat iz oktobra 2016, čiji legitimitet je priznala ova Parlamentarna skupština u skladu sa svojim nadležnostima, OEBS-ODIHR, Evropska unija i cijela međunarodna zajednica, nije prihvaćen jedino od strane crnogorske opozicije što i danas rezultira njihovim bojkotom nacionalnog parlamenta, i pored mnogobrojnih poziva za povratak u parlament gdje je jedino mjesto suštinskoj političkoj debati", istako je on.

Marković smatra da je takvo ponašanje neodgovorno i "svjedoči da lekcije iz prošlosti nismo naučili".

"U prelomnom trenutku za Evropu, pred kojom su izazovi populizma, migracija, terorizma, vjerske radikalizacije, finansijske krize i mnogi drugi – bojkot nacionalnog ili ovog evropskog parlamenta znači stvaranje krize parlamentarizma, ugrožavanje demokratije, slabljenje uloge parlamentarne diplomatije, odnosno erozije vrijednosti na kojima su utemeljena ili kojima teže sva evropska društva. Nijesmo izgleda naučili da se vlast dobija isključivo na demokratskim izborima, da se međunarodna reputacija gradi, a evropski problemi rješavaju u ovom evropskom domu, kroz aktivno prisustvo, debatu i dijalog - ne kroz puko uslovljavanje“ – rekao je premijer Marković.

Ponašanje opozicije dodatno polarizuje i politizuje medijsku scenu

Predsjednik Vlade je ocijenio da ovakvo ponašanje opozicije dodatno polarizuje društvo uključujući i dodatnu polarizaciju i politizaciju medijske scene.

Govoreći o medijima premijer je podsjetio da je naša zemlja dekriminizovala klevetu, da podržava medijske slobode i da on lično vjeruje da će medijska samoregulacija prije ili kasnije postati realnost u našoj zemlji.

„Procesi jačanja svijesti donosilaca odluka o pravu i potrebi građana da znaju i da budu obaviješteni mora da ide paralelno sa profesionalizacijom medijske scene i razvojem njenog pluralizma. Crna Gora je tu uslovljenost procesa prepoznala u ranoj fazi građenja svog obnovljenog suvereniteta, time što je preduzela prvi potreban korak u tom smjeru, dekriminalizovala uvredu i klevetu. Smatrao sam tada, kao što i sada smatram, da Vlada u tom dijelu treba da bude proaktivna, bez obzira što je profesionalizacija medija tek trebalo da uslijedi. To je proces koji i dalje traje, iako su očekivanja bila optimistična. Takođe, smatram, da ideja o samoregulaciji medija koja je osnovna pretpostavka njihove profesionalizicije, prije ili kasnije, mora postati crnogorska realnost. Vlada Crne Gore podržava rad Savjeta Evrope i u dijelu politika koje se tiču promocije medijskih sloboda, između ostalog, pružajući podršku Platformi za zaštitu sigurnosti i bezbjednosti novinara i novinarstva. Stava smo da sarađujemo i kada se ne slažemo, svjesni da smo u krajnjem bliži potrebama građana što su kontrolni mehanizmi jači“ – rekao je Marković.

Premijer je podsjetio da je naša zemlja ratifikovala 84 konvencije Savjeta Evrope, uz dodatnih pet, koje su potpisane i nalaze se u nacionalnoj proceduri ratifikacije.

Posebno je naglasio da naša zemlja poštuje prava LGBTI osoba i naveo niz aktivnosti koje je Vlada sprovela među ostalim i u saradnji sa civilnim sektorom.

Dobrosusjedstvo u kontinuitetu prioritet vanjske politike CG

 Marković je rekao da je politika dobrosusjedskih odnosa prioritet naše vanjske politike.

„Od trenutka obnove državnosti, dobrosusjedski odnosi u regionu bili su u kontinuitetu prioritet vanjske politike Crne Gore. Svoju politiku usmjeravamo u pravcu povezivanja sa susjedima, i valorizaciji kapitala koji se ogleda u zajedničkoj istoriji, međusobno razumljivim jezicima, kulturološko sličnim matricama, gotovo istovjetnim obrascima ponašanja. Ovaj kapital investirali smo u zajedničke projekte u oblasti međunarodno - pravne saradnje, zajedničkih graničnih prelaza, zajedničkih diplomatskih predstavništava, i posebno energetike i infrastrukture. Otpočeli smo sa ambicioznim planovima razvoja putne infrastrukture koja nedostaje regionu. Zato, govoreći iz perspektive regiona, ovakvoj regionalnoj saradnji treba jasna podrška i kontinuitet koji očekujemo od Evropske unije, kroz snažnije finansijsko prisustvo koje je, sa druge strane, najznačajniji pokazatelj da politika proširenja ostaje jedan od prioriteta Evropske unije. U tom smislu, sa nestrpljenjem očekujemo Samit o Zapadnom Balkanu koji će se u okviru Berlinskog procesa održati 12. jula u Trstu, a na kojem ću, između ostalog, govoriti o potrebi da kvalitet implementacije mjerila iz evrointegracione agende bude osnovni kriterijum buduće podrške svakoj zemlji pojedinačno. Smatram da je nedvosmislena politička i finansijska podrška EU uslov daljeg napretka regiona i nastavka infrastrukturnog povezivanja“ – rekao je Marković.

Premijer je izlaganje završio konstatacijom da naša zemlja s pažnjom prati preporuke Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope i to ne samo one koje se tiču Crne Gore, već i one koje se odnose na region Zapadnog Balkana i Evrope u cjelini.

„Jednako brižno bavimo se svim prepoznatim izazovima, vodeći se temeljnim dokumentima na kojima počiva Savjet Evrope i očuvanjem vrijednosti koje nas čine Evropljanima“ – zaključio je izlaganje pred Parlamenatarnom skupštinom Savjeta Evrope predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković.