Štjefan Camaj je kazao da poljoprivredna proizvodnja predstavlja „lutriju“ , "jer proizvođač više nije siguran da li uopšte može da proda svoj proizvod, pa makar po bilo kojoj cijeni, kako bi samo vratio ono što je uložio".

Kako je saopštio, "imamo jednu tužnu realnost da danas od pojoprivrede, kao jedne od ključnih grana razvoja naše privrede, poljoprivredni proizvođač od svog mukotrpnog rada teško živi".  

"Osmišljeni monopol na tržištu od strane uvozničkog lobija, te nedovoljna zaštita od strane države, dovela je poljoprivrednog proizvođača u izuzetno težak položaj“ , i kako je naglasio, ovo stanje traje godinama, a resorno Ministarstvo ne čini ništa po tom pitanju.

"Ukoliko se neko od poljoprivrednika i odvaži da se pobuni protiv ovakvog stanja, Ministarstvo naloži otkup viška proizvoda od strane lanaca supermarketa po niskim i poniznim cijenama, pa se na taj način uguši taj „plamičak nezadovoljstva“, naglasio je Camaj.

Camaj je pozvao resorno Ministarstvo da se ovim ozbiljnim problemom konačno ozbiljno pozabavi, i da počne da radi u korist naših poljoprivrednih proizvođača, a ne na njihovu štetu. 

"Takođe, apelujem na resorno Ministarstvo da probleme ne rješava po partijskoj liniji i podobnosti, da pomoć ne pružaju samo pojedincima lojalnim partiji na vlasti, nego da to rade na način da svaki poljoprivrednik bude podjednako zaštićen“, zaključio je Camaj.

Dženan Kolić je ukazao na situaciju u vezi sa tržištem jaja u Crnoj Gori, i tom prilikom je naveo da je na domaćem tržištu jaja u poslednje vrijeme povećana konkurencija u plasmanu ovih proizvoda, a i kod potrošača ne postoji lojalnost domaćem proizvodu.

"I pored povećane konkurencije na domaćem tržištu jaja, domaća proizvodnja jedva da snabdjeva polovinu potreba crnogorskog stanovništva", kazao je on.

Kolić je podsjetio da je u Crnoj Gori, izmjenama Zakona o PDVu uvedena niža stopa od 7% na mlijeko, hljeb, mast, ulje i šećer.

„Mi u Demokratskoj Crnoj Gori mišljenja smo da bi ovaj spisak osnovnih ljudskih namirnica trebalo proširiti i jajima, i da bi i njih trebalo obračunavati po nižoj tarifi, da je sreće ovo bi do sad već bilo učinjeno.“

Luka Krstović je naglasio da se nalazimo u najaktivnijem periodu kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori, međutim, planiranje proizvodnje ne prati i planiranje otkupa i plasmana onog što se proizvede. 

"Nakon problema sa plasmanom krompira, paprike, zelene salate, nagovještava se i problem plasmana lubenice koja je ekonomski jedna od najznačajnijih kultura u periodu juna u jula. Berba je već započela iz rane proizvodnje u niskim tunelima i na njivama se nalazi preko 20 hiljada tona lubenice koja čeka svog kupca", kazao je Krstović.

Kako je naglasio, to je količina koju ne može apsorbovati domaće tržište, te se moraju tražiti mogućnosti za plasman na ino područja.

„Proizvođač sam ne može organizovati izvoz, pa je neophodna saradnja samih proizvođača, posrednika u prodaji, odnosno trgovaca i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja kako bi ovaj resurs iskoristili, pretvorili ga u šansu, a ne u problem, kako se znalo desiti prethodnih sezona.“

Krstović je saopštio da time dolazi do pada cijena i otkupljivačima se otvara prostor da ostvare profit mnogo veći od poljoprivrednika koji sa proizvodom moraju izaći direktno na tržište nakon berbe.

„Zato se saradnjom moraju pronaći mehanizmi plasmana, kako bi proizvođač zaradio i bio u mogućnosti da zasnuje sadnju i iduće godine, trgovci da ostvare primjerenu stopu profita za ovu kulturu, a država bude zaštićena od dodatnih izdataka ukoliko dođe do blokade tržišta kada će sama država biti označena kao krivac za nepovoljan scenario“, saopštio je Krstović. „Zato je potrebno tražiti plasman na tržišta BiH, Hrvatske, Srbije, gdje je berba kasnija nego kod nas“, zaključio je Krstović.