Ukazali su, kako navode, i na "dvostruke aršine" u postupanjima domaćih sudova, jer se "mnogim nepoznatim osumnjičenima pritvori pretvaraju u kaznu, za razliku od veoma poznatih pritvorenih lica".

"Zbog značajne erozije pravosuđa u zemlji, koje godinama sa relevantnih međunarodnih adresa dobija najgore ocjene, a u zemlji uživa najniže povjerenje, te činjenice da su iza rešetaka završili i neki nosioci najviših sudijskih funkcija u zemlji, ASP je preporučila da se razmotri proširenje zakonskog pritvorskog osnova kroz ometanje postupka uticajem na sudije. Tako bi se u praksi izbjegla situacija da optuženi za najteža krivična djela, a koji su nekada bili istaknuti nosioci sudijskih funkcija, mogu relativno brzo da se nađu na slobodi, a da potom kroz javne medijske istupe (šta li je sa onima mimo reflektora javnosti) šalju poruke ne samo onima koji treba da ih gone, već naročito onima koji treba da im sude, da mnogo toga 'imaju u šaci' (da li sa aluzijom da imaju i njih)", saopštio je ASP.

U isto vrijeme je, kako su kazali, "potpuni paradoks" i daleko od principa pravde da u pritvoru isto ili i duže vrijeme provedu osumnjičeni za manje imovinske prestupe od onih osumnjičenih za najteža krivična djela, a naročito oni koji su bili na istaknutim javnim funkcijama.

"ASP analizom, na uzorku postupanja više osnovnih i viših sudova, pokazuje da se oni prilikom određivanja pritvora rijetko pozivaju na izvor evropske sudske prakse, a iako ne postoji zakonska obaveza da citiraju praksu Evropskog suda za ljudska prava, čini se cjelishodnim i opravdanim da to čine, ne samo zbog primata međunarodnog prava u odnosu na domaće zakonodavstvo, već što se na taj način smanjuje i prostor za pravno osporavanje takvih rješenja", dodaje ta NVO.

U isto vrijeme se, zahvaljujući primjeni evropskih standarda, ostvaruje i snažnija zaštita ličnih sloboda građana i time štiti korpus osnovnih ljudskih prava, pa je preporuka ustanoviti jednoobraznu praksu crnogorskih sudova kako bi se u rješenjima o određivanju i produžavanju pritvora koristili kao izvori presude Evropskog suda za ljudska prava, piše ASP.

"Preporuka je i da razlozi za produženjima pritvora moraju biti dodatno obrazloženi, a ne da se puko i po automatizmu ponavljaju isti razlozi iz rješenja, kojima se prvi put određuje pritvor osumnjičenom licu. Pored toga, preporučuje se da rješenja o određivanju i produženju pritvora moraju biti cjelovito obrazložena u odnosu na sve okolnosti kritičnog događaja, a kada su u pitanju složeni krivični postupci uz navođenje ključnih elemenata kritičnog događaja", dodaje se u saopštenju.

ASP navodi da, u okviru najavljene ukupne pravosudne reforme u zemlji i očekivanih zakonskih izmjena u tom smislu, smatraju neophodnim da se donosioci odluka u zemlji, pored ostaloga, pozabave i Zakonikom o krivičnom postupku, a što uključuje i pritvorske osnove.

Akcija za socijalnu pravdu, kako su pojasnili, projekat o određivanjima i produženjima pritvora, i koliko prate praksu evropskog prava, sa fokusom na nekoliko osnovnih sudova i zemlji i ekstradicije, realizuje kroz grant odobren od Građanske alijanse.