ASP: Saglasnost za uvid u bankovne račune ne dozvoljava skoro 4.000 javnih funkcionera
Ilustracija

ASP: Saglasnost za uvid u bankovne račune ne dozvoljava skoro 4.000 javnih funkcionera

Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) do kraja juna ove godine predat je 6.941 redovni godišnji izvještaj o prihodima i imovini, pri čemu su u svega 3.037 slučajeva, ili 43,8 odsto, državni funkcioneri i službenici dali saglasnost za pristup računima u bankama i samim tim i za njihovu kontrolu. Po Zakonu o sprečavanju korupcije, saglasnost za kontrolu bankovnih računa stvar je, u suštini, dobre volje nosilaca vlasti. Naime, oni po zakonu nijesu obavezni da to urade, ali je ta saglasnost svakako odraz njihove spremnosti da budu transparentni.

“Prilikom predavanja izvještaja o prihodima i imovini, javni funkcioner može dati saglasnost Agenciji za pristup podacima o svim računima bankarskih i drugih finansijskih institucija, koja se koristi isključivo u svrhu provjere podataka iz izvještaja. Saglasnost se odnosi na vrijeme dok traju obaveze javnog funkcionera i državnog službenika, u skladu sa zakonom, i podaci se uzimaju samo za vremenski period obavljanja funkcije“, podsjećaju iz ASK.

Među najistaknutijim funkcionerima koji nijesu dali saglasnost za pristup računima nalaze se predsjednik države Jakov Milatović i premijer Dritan Abazović (koji je tu saglasnost dao 2016, 2017, 2018. i 2021.), kao i ministri Biljana Šćepanović, Maraš Dukaj, Goran Đurović, Ervin Ibrahimović, Marko Kovač, Vasilije Lalošević, Admir Adrović, Miomir Vojinović i Maša Vlaović.

U godišnjem izvještaju po prestanku funkcije, koji je predao u aprilu 2023. godine, mandatar za sastav 44. Vlade Milojko Spajić nije dao saglasnost za kontrolu računa, koju je dao u kartonima za 2020, 2021. i 2022.

Kako ASK konstatuje u izvještaju, u zakonom propisanom roku, do 31. marta 2022. godine, dostavljeno im je 6.711 izvještaja o imovini i prihodima, što znači da je 230 funkcionera kasnilo sa izvršenjem te obaveze, pa su protiv njih pokrenuti prekršajni postupci.Analizom izvještaja o radu ASK za prethodne godine dolazimo do podatka da je svake godine sve manje nosilaca vlasti koji su spremni da daju saglasnost da se kontrolišu njihovi bankovni računi. Primjera rad, lani je u Crnoj Gori bilo 6.348 javnih funkcionera i državnih službenika koji imaju obavezu da Agenciji dostavljaju izvještaj o imovini i prihodima, o kojih 500 nije dalo saglasnost da im se provjeravaju bankovni računi.

“Kada je u pitanju pristup računima kod poslovnih banaka i drugih finansijskih institucija, saglasnost za pristup računima data je u ukupno 47,2 odsto dostavljenih redovnih godišnjih izvještaja o prihodima i imovini, odnosno u 2.848“, navodi se u prošlogodišnjem kvartalnom izvještaju ASK.

Poređenja radi, kada je u pitanju pristup računima kod poslovnih banaka i drugih finansijskih institucija, u toku 2021. saglasnost za pristup računima data je u ukupno 50,10 odsto dostavljenih redovnih godišnjih izvještaja o prihodima i imovini. U 2020. taj procenat je iznosio više, i to 53,5 odsto. Kako idemo unazad, taj procenat je sve veći. Na primjer, 2017. godine saglasnost da im se kontrolišu računi dalo je 71 odsto funkcionera i 75 odsto državnih službenika. Već godinu kasnije taj broj je smanjen na 60 odsto javnih funkcionera i 68,5 državnih službenika, da bi na kraju 2019. bilo svega 57 odsto javnih funkcionera i 65 procenata državnih službenika koji su dozvolili da se kontrolišu njihovi bankovni računi. Kada je osnovana ASK, tadašnji direktor Sreten Radonjić je tvrdio da je čak 80 odsto funkcionera dalo saglasnost za kontrolu bankovnih računa.

U 11 izvještaja utvrđena moguća kršenja zakona

Iz ASK navode da je, u skladu sa godišnjim planom provjere, u drugom kvartalu 2023. otpočela kontrola izvještaja o prihodima i imovini u smislu tačnosti i potpunosti podataka, koja će trajati do kraja godine.

“U izvještajnom periodu izvršena je provjera 106 izvještaja o prihodima i imovini, od planiranih 1.496. Broj provjerenih izvještaja u smislu tačnosti i potpunosti je i veći, imajući u vidu da nadležni odsjek provjerava izvještaje i po službenoj dužnosti, kao i na zahtjev. S tim u vezi, nadležni odsjek je već u drugom kvartalu, postupajući po službenoj dužnosti (po zahtjevima drugih pravnih lica, državnih organa, novinskim napisima itd.), započeo provjeru 14 izvještaja o prihodima i imovini. U 11 izvještaja utvrđena su moguća kršenja zakona i predmeti su dostavljeni nadležnom odsjeku za pokretanje upravnih i prekršajnih postupaka. Dodatna provjera izvještaja, kao najsloženiji vid kontrole prihoda i imovine javnih funkcionera (odnosi se na 20 visokorangiranih javnih funkcionera, izabranih u skladu sa stepenom ranjivosti oblasti/funkcije na korupciju), u skladu sa godišnjim planom provjere za 2023, započeta je u drugom kvartalu i trajaće do kraja godine“,  naveli su iz ASK.

 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.