Brajović je u uvodnom izlaganju istakao je da kao predsjednik Skupštine ima privilegiju da direktno doprinosi, zajedno sa ostalim poslanicima, stvaranju zakonskih pretpostavki kojima se na dugoročno održiv način brine o ljudskim pravima, među kojima prava žena zauzimaju istaknuto mjesto.

On je ocijenio da je posljednjim izmjenama izbornog zakona osigurana mogućnost da se učešće žena u zakonodavnoj vlasti poveća, uključujući i normu po kojoj odbornicu i poslanicu koja podnese ostavku, isključivo mijenja sljedeća kandidatkinja sa izborne liste. Brajović je takođe  podsjetio da u radu ovog saziva Skupštine Crne Gore učestvuje 19 poslanica, što je 23,45% ukupnog broja i predstavlja značajan pomak u odnosu na sastav prethodnog saziva gdje je bilo samo 14 poslanica.

Brajović je izrazio očekivanje da će i ostali segmenti vlasti i civilni sektor pružiti iskreni i puni doprinos emancipaciji društvene zajednice kroz unaprjeđenje ženskih prava, kao što su vidljivi napori koje ulaže Skupština Crne Gore na tom planu i zaključio da postoji prostor za dalje djelovanje i razvijanje svijesti o potrebi da žene budu zastupljenije na mjestima odlučivanja i moći, zaštićenije kada je u pitanju nasilje, ekonomski samostalnije, kao i da budu nosioci jednakih prava po pitanjima imovine, nasljeđa i drugog.

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak u uvodnom obraćanju učesnicima/ma “Ženskog parlamenta” naglasila je da je 8. mart važan u istoriji razvoja cjelokupnog društva, jer se toga dana slave ekonomska, politička i društvena dostignuća žena.

Ona je konstatovala da je globalno društvo i dalje tradicionalno društvo u kome se žene svakog dana trebaju boriti za bolji položaj i da je tako i u Crnoj Gori i da je potrebno još mnogo toga uraditi da bi mogli govoriti o stvarnoj ravnopravnosti žena i muškaraca.

Na kraju izlaganja predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak je poručila da 8. martu treba vratiti suštinu, da se slavi borba žena za ravnopravnost, što je i cilj održavanja “Ženskog parlamenta”.