Miševi na ostrvu blizu Antarktika čine veliku štetu: Jedu i morske ptice
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Miševi na ostrvu blizu Antarktika čine veliku štetu: Jedu i morske ptice

Miševi slučajno stigli prije 200 godina na jedno nenaseljeno ostrvo blizu Antarktika, razmnožavaju se u strahovitom broju jer im prija promjena klime i jedu morske ptice i nanose veliku štetu tom specijalnom rezervatu prirode sa jedinstvenim biodiverzitetom.

Sada zaštitnici prirode planiraju masovno istrebljenje bacanjem stotina tona otrova za glodare iz helikoptera na 297 kvadratnih kilometara ostrva Marion koje pripada Južnoj Africi.

Ali čak ako jedan skotni miš preživi, njihova sposobnost razmnožavanja znači da bi sve to moglo da bude uzalud.

Projekat "Marion bez miša" za suzbijanje tih štetočina u velikim razmjerama, smatra se kritičnim za ekologiju te nenaseljene južnoafričke teritorije i šireg prostora Južnog okeana. Ako to uspije to bi bilo najveće iskorjenjivanje te vrste jer su naučnici ranije neuspješno pokušavali da smanje broj miševa na Marionu.

Ostrvo je dom globalno velikih populacija od oko 30 vrsta ptica i rijetkog, neometanog staništa vrste "lutajući/sniježni albatros" ogromnog raspona krila do 3,5 metara.

Ptice su bile na miru sve dok miševi nisu stigli brodovima za lov na foke početkom 1800-ih. Tako su na to ostrvo stigli prvi sisari-grabljivci.

Posljednjih nekoliko decenija velika je šteta koju su nanijeli miševi - rekao je Anton Volfard, menadžer projekta "Marion bez miša".

On je rekao da se njihov broj u velikoj mjeri povećao uglavnom zbog porasta temperatura usljed klimatskih promjena koje su to hladno ostrvo pretvorile u topliji, suvlji i gostoljubiviji dom.

"Miševi su vjerovatno jedna od najuspješnijih životinja na svijetu. Došli su do raznih mjesta. Njihova sezona razmnožavanja je produžena, a to je rezultiralo ogromnim povećanjem njihovog broja", rekao je Volfard.

Miševi se mogu razmnožavati već kad navrše 60 dana starosti, a ženke mogu imati četiri ili pet legla godišnje, svako sa sedam ili osam mladunaca.

Grube procjene pokazuju da na ostrvu Marion ima više od milion miševa. Hrane se beskičmenjacima i, sve više, morskim pticama i ptićima u gnijezdima.

Miš može da pojede pticu koja je i nekoliko puta veća od njega.

Obim i učestalost napada miševa na morske ptice na Marionu su alarmantno porasli, rekao je Volfard poslije prvih izvještaja o tome 2003.

On je rekao da ptice nisu razvile odbrambene mehanizme da se zaštite od tih nepoznatih grabljivaca i često su mirne dok ih miševi love. Ponekad više miševa napadne jednu pticu.

Zaštitnici prirode procjenjuju da će, ako se ništa ne preduzme, za 50 do 100 godina 19 vrsta morskih ptica nestati sa ostrva.

"To ostrvo kao nevjerovatno važno utočište za morske ptice, ima veoma slabu budućnost zbog uticaja miševa" - rekao je Volfard.

Dodao je da će četiri do šest helikoptera vjerovatno biti korišćeno za bacanje do 550 tona mamca sa otrovom širom ostrva. Piloti će dobiti tačne putanje leta, a Volfardov tim će ih pratiti koristeći GPS mapiranje.

Mamac je tako napravljen da ne utiče na tlo ili izvore vode na ostrvu. Ne bi trebalo da šteti ni morskim pticama koje se hrane na moru, i neće imati negativan uticaj na životnu sredinu - rekao je Volfard.

Projekat iskorjenjivanja miševa je partnerstvo organizacije "BirdLife" Južne Afrike i njene Uprave za šumarstvo, ribarstvo i životnu sredinu koje je odredilo ostrvo Marion kao specijalni rezervat prirode s najvišim nivoom zaštite životne sredine. Na tom nenaseljenom ostrvu je samo istraživačka stanica naučnika.

Uprava je saopštila da je iskorjenjivanje miševa "od suštinskog značaja ako se želi sačuvati jedinstveni biodiverzitet ostrva".

Volfard je rekao da je početak iskorjenjivanja planiran za 2027. godinu do kada treba prikupiti 25 miliona dolara, od čega dio finansira južnoafrička Vlada.

Izvor Vijesti

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.