Ovu boju izaziva posebnan skup otrovnih spojeva (cijanotoksina) koje ispuštaju cijanobakterije, odnosno modrozelene alge.

Cvjetanje voda ili mora izaziva ubrzani rast modrozelenih algi zbog promjene u njihovom prirodnom okruženju, kao što su povećanje temperature vode, saliniteta ili zagađenja, a njihovom bujanju dopridonosi i globalno otopljenje.

Slovenski stručnjaci upozoravaju na to da bi problem Bledskog jezera trebalo hitno da se riješi za šta im je potrebna pomoć državne vlasti. Ekolozi napominju da je prirodna ravnoteža jezera poslednjih godina značajno narušena i da ne bi smjela da se ignoriše.

Prilikom eutrofikacije, odnosno cvjetanja, boja vode zavisi od vrste algi koje cvetaju. Može da bude zelena, žućkasto smeđa ili crvena.

Cvjetanje ovih organizama koji povećanim razmnožavanjem troše kiseonik može da bude uzrok masovnom stradanju riba, insekata, ptica i algi. Njihovo nestajanje dodatno ubrzava starenje vodenih ekosistema, kao što je jezero.

Specifični otrovi koje proizvode modrozelene alge ne izazivaju trovanje, tegobe i bolesti samo kod životinja, nego i kod ljudi, kako kod kupača - tako i onih koji jedu toksičnu ribu i plodove iz mora i jezera.

U prirodi proces eutrofikacije traje hiljadama godina dok se pod čovjekovim uticajem skraćuje na samo nekoliko godina.

Najpoznatiji primjer eutrofikacije je Bodensko jezero u Njemačkoj.