Kada počne snimanje, u svakom momentu istraživačkom brodu će biti potreban čist radijus od 170,5 kvadratnih kilometara mora, kako bi bila obezbijeđena sigurnost plovidbe, ali i siguran rad sofisticirane opreme za emitovanje akustičnih talasa kojima se mapiraju zone sa potencijalnim zalihama nafte i gasa.

Načelnik Odjeljenja za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja u Upravi pomorske sigurnosti Žarko Lukšić potvrdio je Pobjedi da se glavni istraživački brod trenutno nalazi na Malti, a da se njegovo uplovljavanje u zonu istraživanja očekuje kasno 14. novembra.

"Zavisno od dinamike uplovljavanja, Uprava pomorske sigurnosti će preko svog operativnog centra dva dana ranije početi emitovanje oglasa upozorenja sa preciznim propozicijama, a pored toga svaki će brod biti direktno kontaktiran sa detaljnim uputstvima na koji način da obiđe istraživačko područje", naveo je Lukšić.

On je pojasnio da glavni istraživački brod za sobom vuče snop kablova dug 7,5 kilometara, na kraju označen vidljivim bovama. Zbog sofisticirane opreme i opasnosti da neko plovilo ne zakači kablove, što bi bilo opasno, predviđena je minimalna distanca po boku, pramcu i krmi u odnosu na ,,Polar empres“. Zabrana će trajati 34 dana tokom kojih će, zavisno od vremenskih prilika, trajati istraživanje.

"U odnosu na smjer povlačenja kablova na kojima su uređaji za seizmička istraživanja dna, minimalna distanca u odnosu na glavni brod po oba boka i pramcu biće 5,5 a u odnosu na krmu 10 kilometara. Za poštovanje te distance, pored Uprave pomorske sigurnosti i našeg operativnog centra, na terenu će biti zaduženi i eskort brodovi, koji će upozoravati plovila koja naruše tu distancu", navodi Lukšić.

Prema njegovim riječima, najveća opasnost od narušavanja istraživačke zone biće od malih plovila i albanskih ribarica, odnosno koča, koje su i u ranijem periodu praktikovale isključivanje sistema nadzora, što je bila metoda da se ogluše o upozorenja o narušavanju teritorijalnih voda.

U pratnji broda ,,Polar empres“ nalaze se još tri broda ,,Ocean marmaid“, ,,7 waves“ i crnogorski brod ,,Trio mare“.

"Radovi se sprovode južno, nekih 10-15 nautičkih milja od Valdanosa, od svjetionika Mendre, i ista pozicija, udaljenost 10-15 nautičkih milja od Bara prema otvorenom moru. Znači, područje pokriva dio teritorijalnih voda i epikontinentalni pojas", kazao je Lukšić.

Tvrde da vazdušni topovi ne provociraju zemljotres

Iz Uprave za ugljovodonike ističu da je stav stručnjaka da ne postoji povećan seizmički rizik zbog ispitivanja dna akustičnim talasima iako se, kako navode, od toga u javnosti pravi dilema.

"Podsjećanja radi, zemljotres koji se desio 1979. godine, bio je, kao što su to uostalom svi takvi zemljotresi, posljedica tektonskih kretanja znatno šireg regionalnog nivoa, koja uključuju složena kretanja svih manjih ili većih tektonskih cjelina u Mediteranu. Dubina zemljotresa je bila oko 20 km. Kao posljedica tih kretanja u prethodnih 20 miliona godina, nastali su čitavi planinski masivi Dinarida, Helenida i Alpa. Prilikom tog procesa nebrojeno mnogo zemljotresa se dogodilo, događa se i danas, a događaće se i ubuduće. Svi oni se uredno bilježe u seizmološkim opservatorijama, pa je to lako i provjerljivo", kažu u Upravi za ugljovodonike.