Ovu informaciju potvrdio je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka, koji je kazao i da će u timu koji radi na ovom dokumentu najvjerovatnije biti angažovan i strani ekspert.

“Na dokumentu se intenzivno radi. Nije nam u planu rada za ovu godinu, ali je pitanje vremena kada će biti urađen. Nijesam optimista da ćemo stići do kraja godine da završimo nacrt, ali početkom sljedeće će biti u proceduri”, istakao je on.

On ističe da ekspertski tim svakodnevno radi i u stalnom je kontaktu sa predstavnicima svih vjerskih zajednica.

“Cilj nam je da postignemo što širi konsenzus. Najspornija je imovina. Moguće je da će biti uključen i strani ekspert. Nijesmo još definitivno odlučili, ali je ta opcija veoma bliska svima. Potreban nam je nezavisni stručnjak, da ne bude da mi hoćemo nešto na silu. U interesu svih je da uradimo kvalitetan i dugoročan zakon”, dodao je Zenka.

Najviše primjedbi na Nacart zakona o slobodi vjeroispovijesti tokom javne rasprave dostavila je Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, a ministar ističe da su ih sve razmotrili i da su one brojne, ali da se suštinski odnose na dvije-tri tačke.

“Imali smo sastanke sa predstavnicima vjerskih zajednica. Radimo dvije godine na ovom dokumentu i nakon što je javna rasprava završena trudimo se da na osnovu sugestija i primjedbi koje smo primili dođemo do kompromisa i uradimo dokument kojim ćemo postići što širi konsenzus”, rekao je Zenka.

Jasno je, kaže, da apsolutnog konsenzusa neće biti, i baš zato, “imajući u vidu osjetljivost ovog zakona”, u Vladi moraju biti pažljivi i oprezni.

“Iako je potrebno da se ovaj zakon što prije nađe u proceduri, ne smijemo da žurimo. Želimo da bude što manje zamjerki. Svaka zajednica ima neku sugestiju i primjedbu”, dodao je Zenka.

Tokom javne rasprave Nacrtom zakona najviše su se bavile Srpska crkva u Crnoj Gori i Crnogorska pravoslavna crkva. Srpskoj je dokument koji je ponuđen na raspravu neprihvatljiv, dok je Crnogorska zadovoljna, jer ovakav zakon, ako bude usvojen, omogućava da crkve i manastiri, koji su pod nerazjašnjenim okolnostima upisani kao vlasništvo Srpske crkve, budu vraćeni državi.

“Bez obzira na stav Crnogorske pravoslavne crkve i Srpske pravoslavne crkve Vlada je u obavezi da donese ovaj zakon i donijeće ga”, zaključio je Zenka.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti trebalo bi da na najbolji način uredi odnose države i vjerskih zajednica u skladu s evropskim standardima.