Sklapanjem dječijih ugovorenih brakova krše se elementarna ljudska prava
Foto: PR Centar

Žrtve nijesu upoznate sa svojim pravima

Sklapanjem dječijih ugovorenih brakova krše se elementarna ljudska prava

Žrtve ranih i ugovorenih dječijih brakova i trgovine ljudima nisu upoznate sa svojim pravima, a jedan od najvažnijih mehanizama za prevenciju tog problema je saradnja institucija, ocijenjeno je na okruglom stolu Crnogorskog ženskog lobija (CŽL).

Izvršna direktorica CŽL i koordinatorka Nacionalnog skloništa za žrtve trafikinga, Aida Petrović je, na okruglom stolu „Prezentacija studija slučaja ranih dječijih brakova“, ocijenila da je neophodna saradnja institucija na jačanju prevencije i zaštite.

Ona je predstavila šest studija slučaja ranih i ugovorenih dječijih brakova, kao i trgovine ljudima, koji su, kako je kazala, realizovani u periodu od 2012. do 2016. godine.

„Žrtve ranih i ugovorenih brakova, kao i trgovine ljudima i seksualne eksploatacije, moraju biti upoznati sa načinima prevencije i zaštite. Mora se obezbijediti upoznavanje sa pravnim normama, da bi žrtve mogle ostvariti svoja prava kroz institucije sistema i nevladine organizacije (NVO), koji su tu da ih zaštite i podrže“, ocijenila je Petrović.

Prema njenim riječima, žene žrtve nasilja i trgovine ljudima nisu upoznate sa svojim pravima.

„To su osobe u teškom fizičkom stanju, sa teškim traumama, i one kada dođu kod nas, posebno kada se radi o djeci, budu nepovjerljive i neobavještene o svojim pravima, iako radimo na različitim kampanjama i SOS linijama, koje su stalno dostupne na našim sajtovima i Facebook profilima“,  pojasnila je Petrović.

Ona je kazala da žrtve imaju strah i stid od porodice i društva, zbog čega se teško odlučuju da pozovu SOS liniju i prijave nasilnika.

„Njihov strah je zaista parališući, uvijek im je u svijesti to da se može desiti nešto loše njihovim bližnjima, posebno ako imaju djecu“, navela je Petrović.

Ona je poručila da je neophodna saradnja u prevenciji i zaštiti žrtava, jer, kako smatra, ukoliko jedna karika u sistemu ne funkcioniše „pomoć žrtvama je upitna“.

Nacionalni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima, Zoran Ulama, kazao je da sklapanje preranih i neodzvoljenih brakova predstavlja težak oblik kršenja ljudskih prava i prava djeteta.

„U Crnoj Gori se rješavanju ove negativne pojave pristupa sistemski, kroz preduzimanje brojnih koordiniranih aktivnosti od strane većeg broja institucija, posebno na polju prevencije i zaštite ovih osjetljivih kategorija društva“, pojasnio je Ulama.

On je naveo da su preduzete brojne aktivnosti kako bi se podigao nivo svijesti javnosti o tom problemu.

„Strateškim dokumentom za borbu protiv trgovine ljudima je definisana nacionalna politika borbe protiv trgovine ljudima, a među prioritetima je prepoznato i jačanje stručnih kapaciteta državnih instutucija“, ocijenio je Ulama.

Problem dječijih brakova će, kako je kazao, biti u fokusu i u narednom periodu, a potrebno je raditi zajedničkim snagama kako bi se „sačuvalo društvo prava i jednakosti“.

Predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, Vanja Šćepović, pojasnila je da je projekat dio regionalnog programa Agencije Ujedinjenih Nacija za prava žena i UNDP-a, u kome učestvuje, kako je kazala, šest država Zapadnog Balkana.

„Program se fokusira na sprovođenje konkretnih mjera po pitanju ženskih prava i nasilja nad ženama, uz poseban fokus na naugroženiju grupu žena, kao što su žrtve ugovorenih brakova“, navela je Šćepović.

Ona je ocijenila da su rodni stereotipi najčešći uzrok pojave nasilja nad ženama.

„Programom želimo da podstaknemo sistematsku podršku institucijama i organizacijama civilnog sektora, da omoguće implementaciju postojećih međunarodnih standarda, prije svega Konvencije UN o zabrani svih oblika diskriminacije nad ženama i Istambulske konvencije“, poručila je Šćepović.

Prema njenim riječima, neravnopravnost između žena i muškaraca je jedan od glavnih okidača nasilja.

„Upravo zbog toga što mi kao društvo tolerišemo nasilje, koje se iznova ponavlja, Programom se radi na razvijanju svijesti o tome koji su glavni uzroci nasilja, kao i o rodnim ulogama“, ocijenila je Šćepović.

Predstavnica Centra za socijalni rad Podgorica, Jovana Dacić, kazala je su rani, ugovoreni, kao i prisilni brakovi, zasnovani na rodnoj diskriminaciji kao i da, kako je pojasnila, predstavljaju kršenje osnovnih ljudskih prava.

„Najvažnija je prevencija i međuinstitucionalna saradnja, kao jedan od najvažnijih mehanizama za prevenciju. Prevencija podrazumijeva reagovanje svih relevantnih institucija i NVO, što uključuje centre za socijalni rad, obrazovne ustanove, zdrastveni i pravni sistem, policiju i druge državne institucije“, kazala je Dacić.

Prema njenim riječima, u Crnoj Gori su rani i ugovoreni brakovi često zastupljeni u romskoj i egipćanskoj (RE) populaciji, zbog čega je, kako je kazala, važna aktivacija NVO koji se bave zaštitom prava te populacije.

„Najvažnije je uključivanje djece u obrazovni sistem, kako formalnog, tako i neformalnog obrazovanja, edukacija roditelja, reagovanje škole u slučaju ranog napuštanja djece, kao i adekvatno i pravovremeno obavještavanje nadležnih tijela i institucija“, ocijenila je Dacić.

Okrugli sto „Prezentacija studija slučaja ranih dječijih brakova“ je realizovan u okviru regionalnog programa Agencije Ujedinjenih Nacija za prava žena i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) „Okončavanje nasilja nad ženama i implementiranje normi i promjena stavova“.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar