Prema posljednjem izvještaju Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, nezaposlenih je na evidenciji ukupno 44.820, odnosno 19,3 odsto. 

Na evidenciji Zavoda za zapošljavnje nalazi se 5.437 nezaposlenih sa diplomom fakulteta, među kojima je 235 magistara i 10 doktora nauka. Među nezaposlenim visokoškolcima su pravnici, ekonomisti, menadžeri, politikolozi, turizmolozi, ali i ljekari i stomatolozi. 

Broj visokoškolaca koji se nalaze na Birou rada smanjen je skoro za duplo, nakon što je Zavod za zapošljavanje sa evidencije nezaposlenih izbrisao lica koja po programu Vlade Crne Gore obavljaju pripravnički staž u trajanju od devet mjeseci. U program je uključeno skoro četiri hiljade visokoškolaca. 

Srđan Vukadinović

Sociolog Srđan Vukadinović, u razgovoru za Anadoliju ističe da je jedan od razloga za ovakvo stanje što diplome dolaze sa nereferentnih fakulteta u regiji. 

„Nisu to diplome koje dolaze sa fakulteta kao što su Beograd, Sarajevo, Skoplje, Niš, Kragujevac, Novi Sad, već sa univerziteta koji su osnovani na brzinu i zapravo nemaju kapacitete. Crna Gora, kao malo tržište, ima veliki broj građana koji završavaju fakultete, donesu diplome, ali im ne preostaje ništa drugo nego da budu samo brojka na Birou rada. Takva situacija će biti samo veća u narednim godinama, jer se bez planova otvaraju magistarske i doktorske studije. Po svoj prilici, roditelji u Crnoj Gori žele da im djeca budu magistri i doktori, niko ne želi da im djeca rade neka zanatska zanimanja, koja itekako mogu biti profitabilna. To će biti sve do onog stepena kada ljudi shvate da diploma nema nikakvog značaja ako nema pokrića u znanju“, poručuje Vukadinović. 

Ministarstvo obrazovanja pokrenulo je projekat dualnog obrazovanja, gdje učenici, osim što uče obavezno gradivo u školi, rade i kod poslodavaca. Na taj način, stiče se, osim obaveznog, i stručno obrazovanje, jer su stručni kadrovi iz oblasti prirodnih nauka deficitarni u Crnoj Gori. 

Vukadinović poručuje da trenutno nema usaglašenosti tržišta rada sa tržištem obrazovanja, da bi se tačno moglo planirati koliko Crnoj Gori treba visokoškolaca u nekom kratkoročnom i dugoročnom periodu. 

„Crna Gora će vrlo brzo uvoziti automehaničare, pekare, frizere, sve ono što je struka, što je zanat. To su poslovi koji su veoma profitabilni“, ističe Vukadinović. 

Najveća stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000. godine, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.