Purišić je na početku istakao da je Vlada Crne Gore, strateškim pristupom sa ciljem rješavanja pitanja raseljenih i inerno raseljenih lica na trajan i održiv način, kroz lokalnu integraciju ili doborovoljan povratak, u saradnji sa međunarodnom zajednicom i u skladu sa međunarodnim standardima i principima, ostvarila značajan napredak.

Naglasio je da je veliki napredak ostvaren u procesu regulisanja pravnog statusa i poboljšanih uslova stanovanja, o čemu svjedoče brojni realizovani projekti izgradnje stanova, domova za stare i individualnlih kuća na teritoriji cijele Crne Gore.

„Studija koju prezentujemo, osim što daje pregled socio-ekonomske situacije raseljenih lica u Crnoj Gori, analizira položaj na tržištu rada i definiše kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere za podršku u obezbjeđivanju sredstava za život“, istakao je Purišić.

Dodaje da je dokument  rezultat procjene socioekonomske situacije lica raseljenih zbog konflikta na prostoru bivše Jugoslavije, koja kako navodi, žive u Podgorici, Nikšiću i Baru, sa ciljem pružanja konkretnih preporuka kojim će se ojačati ekonomska samostalnost ovih lica.

„Identifikovane mjere se uklapaju u aktivnosti predviđene Akcionim planom za 2018. godinu za implementaciju Strategije za trajno rješavanje pitanja raseljenih i interno raseljenih lica u Crnoj Gori, u okviru ciljeva “Ostvarivanje prava na obrazovanje” i “Uključivanje raseljenih i interno raseljenih lica na tržište rada” , kazao je Purišić.

Za Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kako ističe, je pitanje zapošljavanja ključno za poboljšanje socio-ekonomskog statusa raseljenih u Crnoj Gori, kao i ostalih najugroženijih grupa.

Ističe da aktivnosti u oblasti stručnog osposobljavanja i posredovanja u zapošljavanju u realizaciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore doprinose zapošljivosti ciljnih grupa koje su identifikovane kroz ovu studiju, a koje će učiniti još vidljivijim i pristupačnijim raseljenim licima.

„Vlada Crne Gore u kontinuitetu radi na poboljšanju uslova za ostvarivanje prava iz oblasti socijalnih usluga, zdravstva, obrazovanja i tržišta rada za raseljeničku i domicilnu populaciju, posebno romsku i egipćansku“ , ističe Purišić.

Podsjetio je da raseljena lica kojima status nije riješen, svoja prava ostvaruju shodno Uredbi Vlade Crne Gore koja je na snazi do 2019. godine odnosno do trajanja Strategije za trajno rješavanje raseljenih lica, što znači da ta lica imaju pravo na prava i usluge iz socijalne i dječje zaštite jednako kao i državljani Crne Gore.

Na skupu su govorili i Osama Makavi Kogali, rezidentni koordinator UN-a, Ana Kristin Erikson, šefica regionalne kancelarije UNHCR-a za Jugoistočnu Evropu, kao i Roberta Monteveki, šefica kancelarije UNHCR-a u Crnoj Gori.