Da će to imati za taj ekosistem katastrofalne posljedice upozoravali su, između ostalih, i iz Centra za zaštitu ptica.

Četiri godine je otkako se vodi rasprava čija je Solana a  nezavisna ekspertska studija, čiju izradu je finansirala Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, pokazala je da su tvrdnje ekologa utemeljene.

“Studija koja je imala za cilj da odgovori na sve nedoumice resornog ministartsva, a u vezi sa zaštitom Ulcinjske solane, pokazala je da je za postojeći režim upravljanja vodama neadekvatan, odnosno da je usljed izostanka proizvodnje soli došlo do pretvaranja jednog izuzetno važnog zaslanjenog staništa u slatkovodni habitat, a čemu u prilog govore podaci da danas imamo 5 puta manje šljukarica (karakterističnih za zaslanjena staništa), 3 puta manje čaplji a 30 puta više liski, 3 puta više pataka (karakterističnih za slatkovodna staništa).” kaže za Kodex Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu ptica.

Solanu danas karakterišu poplave zimi, a suša ljeti, što predstavlja problem kako za prehranu ptica tako i za njihovo gniježđenje.

Održavanje hidrološkog režima kakav je potreban Solani, a koji je identičan proizvodnom procesu dobijanja soli, je nauka sama za sebe i dok god ne bude bilo formalno pravne zaštite Solane, neće se znati ni ko su upravljači niti će se izraditi Plan upravljanja koji će tačno i jasno dati smjernice kako Solana treba da funkcioniše kao vještački ekosistem, da bi zadovoljila potrebe zaštite prirode.

A priroda na njoj fakat gubi bitku.

“Primjera radi 2012. godine prebrojano je 2500 flamingosa, danas im se broj prepolovio a bilo je i kritičnih trenutka kada ih je bilo svega par stotina, što je dovoljno dobar pokazatelj da smo na pravom putu da izgubimo jednu od najharizmatičnijih vrsta od kojih zavisi održivost Solane kao turističke destinacije.” konstatuje za Kodex Jovana Janjušević iz CZIPa.

Foto:CZIP

Sa mnogim stvarima smo se oprostili pa nam se može desiti i da flamingosima kažemo zbogom. I ne samo njima.

Uništeni ekosistem Solane pogodan je za sve osim za ptice koje ga još pamte po onom što je bio. I dolaze, samo je pitanje do kada.

Jer vrijeme se gubi u hitnim mjerama koje nikako da regulišu samu osnovu postojanja priridnog rezervata koji Solana i dalje jeste, iako je pitanje do kada.

“U međuvremenu gubiće se vrijeme na pokušajima da se uvedu hitne mjere kao što je izgradnja ostrva koja traje, ujednačen, konstantan nivo vode, što sada nije slučaj, a što je neophodan preduslov da bi gnježđenje bilo uspješno. Primjera radi, male čigre gnijezde svega 1 cm iznad površine vode, pa su i najmanje oscilacije u vodostaju kobne za njih. Drugi problem jeste predacija, suša omogućava predatorima da nesmetano dođu do gnijezda jer nema vode kao prepreke, što u konačnom dovodi do stvaranja ekološe klopke: desetine hiljada ptica slijeće na Solanu radi prehrane, koje nema u izobilju jer pumpe nisu upumpavale morsku vodu a sa njom i nutrijente, i radi reprodukcije, ali neuspješno gniježđenje usljed promjene u nivou vode dovodi do gubitka prirodonih ciklusa.” kaže Jovana Janjušević.

Foto:CZIP

Da li će bitka ekologa i krupnog kapitala oko Solane trajati sve dok postane bespredmetna ostaje da se vidi. Samo je jedno rješenje ubijeđeni su ekolozi.

Ako se ne uspostavi zaštita i ne iskoristi postojeće znanje solinara koji znaju kako ulcinjska Solana "diše", doći će do ekološkog kolapsa jednog izuzetno vrijednog staništa od kojeg zavise stotine hiljada ptica tokom migracija iz Afrike u Evropu i obratno.

I onda ptice neće dolaziti.

A možete li zamisliti nebo bez ptica?