Projekat je, uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori, imao je za cilj da rožajskoj javnosti predstavi pitanje bošnjačkog identiteta, jezika, kulture, političke svijesti i odgovornosti, obrazovanja i suživota sa drugima.

Koordinator programa Sead Šahman istikao je da je namjera održavanja tribine bila da se sačuvaju od zaborava činjenice koje treba objektivno analizirati, kako bi se uspješno nosili sa budućim izazovima.

„Vjerujem da je potpuno opravdana inicijativa da afirmišemo ideju koja za cilj ima predstavljanje javnosti bitnih nacionalnih karakteristika koja pozivaju na koegzistenciju sa drugima i drugačijima“, kazao je Šahman u uvodnom slovu.

Ferid Muhić, koji je i redovni profesor na Univerzitetu “Sv. Kiril i Metodij“ u Skoplju istikao je da se „Bošnjaci kao termin „Bosnensis“  javlja u prvom vijeku naše ere u rimskim natpisima.

“Oni su bili na Balkan kada su došli Sloveni. Niti jedan narod nije duže od njih na Balkanu“, kazao je Muhić.

On navodi i da bosanski jezik ima najstarije zapise na Balkanu.

„Husmka ploča je iz 9. vijeka napisana bosančicom. Povelja Kulina Bana iz 1189. godine pisana je bosančicom na bosanskom jeziku“ , istakao je Muhić.

Osvrnuo se i na vjeru islam kojoj dominantno pripada bošnjačka populacija.

„Tradicija multikulturalnosti i multireligioznosti datira iz Medinskog ustava, dakle iz islama. Treba znati da, gdje god postoje u jednom gradu u blizini sinagoga, katedrala, crkva i džamija, da je to sagrađeno u vrijeme islamske vlasti“,  istakao je akademik Muhić.

Partner na projektu bilo je Bošnjačko nacionalno vijeće u Crnoj Gori.

Uvodničari na sesiji bili su Suljo Mustafić, profesor jezika i književnosti i Mirsad Džudžević,predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća, dok je tribini prisustvovao Rifat Fejzić, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rabi Alhantouli, ambasador države Palestine u našoj zemlji, kao i predsjednik opštine Rožaje Ejup Nurković.