Ona je danas, na pres konferenciji na temu imovinskih prava u Crnoj Gori u pogledu neriješene restitucije, divlje privatizacije i opasnosti od nove nacionalizacije, ocijenila da imovinska prava u Crnoj Gori predstavljaju sivu oblast i da je komunistička komponenta i dalje veoma jaka u mentalitetu, politici i reformama.

„Ona se miješa sa jakom kapitalističkom tendencijom, tako da je rezultat jedna vrsta komunističko-kapitalnog sistema. Ako uporedimo stanje imovinskih prava između Crne Gore i Zapada postoji velika razlika, iako je i ova zemlja inspirisana i bazirana na zapadnim principima“, smatra Deklić, prenosi PR Centar.

Ona je podsjetila da je porodica Zuber Gregović 1946. godine pretrpjela nacionalizaciju cjelokupne svoje imovine, u koju su, kako je rekla, spadale mnogobrojne zgrade, palate, brodovi, banke.

„Zahtjev za povraćaj cjelokupne imovine podnijeli smo već 2004. godine. Od tada, predmeti restitucije samo se prolongiraju, opstrukcija je velika. Poslije 13 godina od donošenja Zakona o restituciji, rezlultati su potpuno neadekvatni, restitucija je predstava ili fikcija“, objasnila je Deklić.

Crnogorska vlada se, kako je kazala, nada da će, kako vrijeme „sahranjuje istoriju i ljude obaveze za restitucijom takođe prestati da važe“.

„Do sada je restitucija uspješno izvedena za samo nekoliko srećnih ljudi. Ono što fali je osjećaj svijesti o zločinima nad imovinom ljudi. Umjesto vraćanja imovine bivšim vlasnicima Vlada privatizuje i zadržava sve prihode za sebe. Očigledno je da privatizacija onemogućava restituciju“ ocijenila je Deklić.

Čan 12 Zakona o restituciji, kako je kazala, ne dozvoljava vraćanje imovine i trebalo bi se nešto mijenjati.

Deklić je navela da je od 2004. do 2009. godine, crnogorska vlast prodala veliki broj građevina porodice Zuber Gregović, za koje je, kako je rekla, bio podnijet zahtjev za povraćaj, još prije početka privatizacije.

„Prodajom imovine porodice Zuber Gregović, crnogorska država je zaradila milione eura, koje je u potpunosti zadržala za sebe. Sve ovo bogatstvo je ostalo u Crnoj Gori, još mnogo vrijedi i donosi ogromne prihode. Bivša imovina Zuber Gregovića je povećala budžet Crne Gore, ali prema nama država nije bila velikodušna i nikada nije podijelila profit kako kaže Zakon o privatizaciji“, pojasnila je Deklić.

Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, kako je rekla, ima mnogo kritičnih aspekata i predstavlja napad na privatnu svojinu, što je, kako je kazala, u suprotnosti sa ljudskim pravima i Ustavom Crne Gore.

„Napad se može ostvariti preko eksproprijacije, koja je predviđena članom 52. Apsolutni prioritet imaju urbanističke potrebe i na kraju dolaze imovinska prava. Sve se dešava bez obzira na volju i želju vlasnika. Ovdje nema uslova za slobodno tržište. Ovaj zakon legitimiše otimanje i donosi Vladi pravo na izuzimanje tuđe zemlje radi izgradnje planiranih objekata“, poručila je Deklić.

Ona je upitala šta će se dogoditi sa neizgrađenim vrijednim prostorom Buljarice, Jaza, Kraljičine plaže, Plavih horizonata, uvale Pržno i na drugim lokalitetima na sjeveru države.

„Perspektiva nove nacionalizacije u 2017. godini potpuno podsjeća na bivši režim, što nam ne odgovara. Jer već smo prošli nacionalizaciju prije 70 godina i nama je bilo sve oduzeto osim zemljište u Buljarici. Želim sačuvati svoju đedovinu u Buljarici, koju nam ni Tito nije oduzeo“, objasnila je Deklić.

Prema njenim riječima, Crna Gora mora statiti iza svih demokratskih principa u pogledu zaštite privatne svojine, slobodnog tržišta i pravičnog suđenja.

Deklić je istakla da eksproprijacija nije demokratski način za raspolaganje tuđom imovinom.

„Porodica Zuber Gregović traži ispunjenje obaveza za povraćaj i obeštećenje u okviru zakona i u svijetlu svih prihoda koje je crnogorska država zaradila od privatizacije naših bivših nekretnina“, poručila je Deklić.

Ona je podsjetila na izjavu Komesara za proširenje Johansa Hana, koji je upozorio Crnu Goru da su imovinska prava uslov za poglavlje 23 za napredak u pregovorima o pridruživanju sa Evropskom Unijom.

„Tako da smo zahvalni komesaru Hanu, koji nam daje priliku da na konstruktivan način proširimo raspravu o pitanjima imovinskih prava u Crnoj Gori na kraju 2017. godine“, istakla je Deklić.