Ipak, štete koje prirodne katastrofe nanose ekonomiji, iako ljudski život nema cijenu, mjere se milijardama eura. Računa se je ekonomija Evropske Unije od 1980. godine izgubila 360 milijardi eura u prirodnim katastrofama. I Portugal se nosio sa požarima ovog ljeta. Oni su izračunali da im je vatra odnijela 600 miliona eura. Sve je to navelo Evropsku Komisiju da lansira rescEU, projekat za borbu sa prirodnim katastrofama.

Taj je projekat je okosnica plana predsjednika EK Žan Klod Junkera za izgradnju Evrope koja štiti. Ključni dio rescEU je uspostavljanje stalnih resursa civilne zaštite na evropskom nivou. Tim planom je predviđeno da EU ima svoje kanadere, posebne pumpe za vodu, timovi za potragu i spašavanje u gradovima, poljske bolnice i timovi hitne medicinske pomoći. Oni će biti dopuna nacionalnih resursa u zemljama u kojima se dogodi prirodna katastrofa, a njima će upravljati Evropska komisija kako bi pružila pomoć zemljama pogođenima katastrofama poput poplava, šumskih požara, potresa i epidemija.

Predsjednik Žan Klod Junker izjavio je: „Evropa se ne može držati postrance dok naši građani u državama članicama stradaju u prirodnim katastrofama i trebaju pomoć. Nijedna evropska zemlja nije izuzeta od prirodnih katastrofa – nažalost, one više nisu nešto neočekivano. Želim da Evropska unija u takvim situacijama pruži više od saosjećanja. Evropa je kontinent solidarnosti i moramo biti bolje pripremljeni nego dosad te brže pružiti pomoć svojim državama članicama gdje je to najpotrebnije.”

Sve troškove formiranja kapaciteta rescEU, bilo da se radi o ljudstvi bilo da se radi o opremi, snosiće Evropska Komisija. Postojeći mehanizam Unije za civilnu zaštitu uspostavljen 2001. bio je svjedok više od 400 katastrofa i primio gotovo 250 zahtjeva za pomoć. Mehanizam Unije za civilnu zaštitutu se temelji na volonterskom sastavu putem kojeg EU usmjerava volontersku pomoć zemalja članica u zemlju koja je zatražila pomoć. Ponuđenu pomoć koordiniše Koordinacioni centar za odgovor na hitne situacije sa sjedištem u Briselu.

 Posljednjih godina zbog ekstremnih vremenskih uslova i drugih pojava, državama članicama je sve teže međusobno se pomagati, posebno ako je katastrofa pogodila više njih istovremeno. U takvi situacijama, u kojima su sredstva pomoći ograničena ili neraspoloživa, EU nema nije imala kapaciteta za pomoć pogođenim državama članicama. Zato je mehanizam zasnovan na volonterima distigao svoj maksimum, smatraju u Evropskoj Komisiji.

“Problemi se mijenjaju, pa moramo i mi. To je pitanje solidarnosti i podjele odgovornosti na svim nivoima. Evropski građani to od nas očekuju. Stoga pozivam evropske vlade i Evropski parlament da podrže ovaj predlog”, rekao je Kristos Stilinaides, komesar za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama.

U postojeći Mehanizam su uključene sve države članice EU, ali i neke zemlje izvan EU: Island, Norveška, Srbija, Makedonija, Crna Gora i Turska. Kao znak evropske solidarnosti, rescEU će se proširiti i na te zemlje.