Značajna tema bilo i stanje pristupnih pregovora i odnosa Evropske unije i Crne Gore, a razgovarano je i o sprovođenju posljednjih parlamentarnih izbora i funkcionisanju Skupštine.

Ženoveva Luis Kalvera iz Evropskog parlamenta je u uvodnom izlaganju naglasila da vidljive napretke Crne Gore u mnogim oblastima treba učiniti stabilnim i da je važno naglasiti da Crna Gora predvodi Zapadni Balkan na putu u EU i prepoznata je po proaktivnoj dobrosusjedskoj politici. Takođe je naglasila da EU nije promijenila svoje kriterijume, te i dalje države rangira po pojedinčanim postignućima.

U tački dnevnog reda koja se odnosi na sprovođenje parlamentarnih izbora i funkcionisanje Skupštine, predsjednik Skupštine Crne Gore i kopredsjedavajući sjednicom POSP-a Ivan Brajović, podsjetio je da su oktobarski izbori 2016, bili prvi parlamentarni izbori na kojima je korišćena elektronska identifikacija birača, sa  izuzetno visokim odzivom birača od 73,3%.

To su takođe, podsjetio je Brajović, bili izbori koje je nadgledao najveći broj međunarodnih i domaćih posmatrača, koji su u Konačnom izvještaju ODIHR-a ocjenili da su „parlamentarni izbori organizovani u mirnom i demokratskom duhu i u skladu sa reformisanim zakonodavnim okvirom".

Brajović je naveo da se i pored neučestvovanja opozicije, rad Skupštine  odvija normalno i na unutrašnjem i međunarodnom planu, te da trenutno ne postoji nijedan prijedlog zakona koji čeka da bude usvojen. 

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin, iznio je konkretne pokazatelje u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, sa posebnim akcentom na oduzimanje imovine, sprečavanje pranja novca i borbu protiv trgovine ljudima. 

Miodrag Radunović je u svom izlaganju iznio brojne statističke podatke o aktivnostima iz oblasti socijalne zaštite i politike zapošljavanja, dok se Daliborka Pejović  bavila problemom zaštite ljudskih prava, s akcentom na dječja prava i nasilje u porodici. 

Obrad Mišo Stanišić se osvrnuo na bezbjednosna pitanja i značaj članstva naše zemlje u NATO, i izrazio očekivanje da će Crna Gora biti prva sljedeća članica Evropske unije, a Adrijan Vuksanović je iznio stav da je integrativni uspjeh Crne Gore u značajnoj mjeri posljedica posvećenosti regionalnoj saradnji.   

U Zajedničkoj izjavi, koja je usvojena po završetku POSP-a, a koju potpisuju kopredsjedavajući Peter Korumbašev, potpredsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta pri POSP-u i predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović, pozdravljen je napredak Crne Gore u procesu pregovaranja za članstvo u EU, kao i ulazak Crne Gore u NATO. Konstatovano da je  trenutno Crna Gora zemlja kandidatkinja koja je najviše napredovala, i trebalo bi da postane članicom Unije što je prije moguće, kao i da će dijalog između EU i Crne Gore imati pozitivan efekat prelivanja na čitav region.

Napredak u reformama u vladavini prava iz poglavlja 23 i 24 i dalje je od suštinske važnosti za sveukupnu dinamiku pregovaračkog procesa, a takođe je istaknuta važnost ubrzavanja reformi za rješavanje ključnih ekonomskih izazova Crne Gore, u cilju poboljšanja životnog standarda njenih građana.

Postignuta je saglasnost da su medijske slobode kamen temeljac svake demokratije, a naglašeno je da bi Crna Gora trebalo  efikasno da sprovodi međunarodne i standarde Evropske unije o ljudskim pravima. U Zajedničkoj izjavi je takođe konstatovano da je neučešćem opozicije propuštena prilika da se nakon oktobarskih izbora 2016. godine, sa poslanicima Evropskog parlamenta razgovara o događajima koji su doveli do polarizacije političke klime u Crnoj Gori.