Ovo su rezultati sa glasačkih mjesta u većinom ruralnim područjima koja naginju desnici, dok se glasovi iz urbanih dijelova, koji naginju ljevici, broje kasnije.

Prema ranije objavljenim projekcijama Makron, lider pokreta "El Marche" i bivši ministar ekonomije koji se zalaže za Evropsku uniju osvojio je 24 posto glasova, dok je čelnica radikalnodesničarskog nacionalnog fronta osvojila 21,8 posto. 

Kandidat konzervativaca Fransoa Fijon i krajnje ljevice Žan-Lik Melenšon osvojili su po 19 posto glasova. Socijalista Benoa Amon, prema projekcijama, dobio je 6,5 posto podrške birača. 

U prvom obraćanju nakon zatvaranja biračkih mjesta, amon i FiJon su istakli da su sami odgovorni za neuspjeh. Njih obojica pozvali su birače u drugom krugu izbora glasaju za Makrona. Isti poziv uputio je i francuski premijer Bernard Kazenev koji je pozvao pristalice socijalista da podrže Makrona i time spriječe pobjedu Le Pen.

S druge strane, u centru Pariza došlo je do sukoba policije i demonstranata. Policajci su demonstrante pokušali rastjerati upotrebom suzavca, dok su demonstranti uzvratili bacanjem staklenih flaša i drugih predmeta na policajce.

Na današnjim izborima 45,67 miliona registrirovanih birača imalo je priliku birati novog šefa države između ukupno 11 kandidata.

Biračka mjesta širom Francuske otvorena su jutros u 8 sati po lokalnom vremenu, a 57.000 pripadnika francuskih snaga sigurnosti provodilo je pojačane mjere sigurnosti na svih 69.245 biračkih mjesta.

Izborni proces u Francuskoj protekao je u sjeni vanrednog stanja proglašenog u novembru 2015. godine nakon terorističkog napada u kojem je ubijeno najmanje 130 osoba, ali i u sjeni popularizacije radikalnodesničarske populističke politike.

Mandat aktuelnog francuskog predsjednika Francoisa Hollandea ističe 14. maja kada će ga na mandat od pet godina u Jelisejskoj palati zamijeniti novi šef države.

Kandidati u prvom krugu su bili Fransoa Fijon (desnica), Benoa Amon (ljevica), Emanuel Makron (centrista), Nikola Dipon-Enjan (suverenista), Žan-Lik Melanšon (radikalna ljevica), Natali Arto (Radnička partija), Marin Le Pen (ekstremna desnica), Fransoa Aselino (evroskeptik), Žak Šeminad, politički veteran koji ne pripada nijednoj stranci, centrista Žan Lasal i radikalni ljevičar Filip Putu.

Do sada nijedan kandidat na predsjedničkim izborima u Francuskoj nije izabran u prvom, već u drugom krugu koji će ovog puta biti 7. maja.

S obzirom na ovlašćenja, uključujući i ovlašćenje da raspusti Nacionalnu skupštinu, predsjednički izbori, koji se održavaju svakih pet godina, jesu za Francusku najvažniji izbori.

Izborni proces protekao je u sjenci vanrednog stanja proglašenog u novembru 2015. godine nakon terorističkog napada u kojem je ubijeno najmanje 130 osoba, ali i u sjenci popularizacije radikalnodesničarske populističke politike.

Mandat aktuelnog francuskog predsjednika Fransoa Olanda ističe 14. maja kada će ga na mandat od pet godina u Jelisejskoj palati zamijeniti novi šef države.

AA/N1