Brine Zakon o radu, jer poslodavac mora da isplati otpremninu u visini od najmanje tri prosječne plate na nivou države, odnosno oko hiljadu i po eura ili tri plate zaposlenog, u zavisnosti šta je povoljnije.

Ipak, prošli je brinuo duplo više jer je zaposleni, prema prethodnom zakonu, dobijao šest prosječnih plata na nivou države, odnosno oko tri hiljade eura.Teško se može reći da postoji išta povoljno u tome da neko ostane bez posla u zemlji od 620 hiljada stanovnika od kojih je, prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, preko 50 hiljada nezaposleno, ali tu se može primijeniti ona dobra stara „bolje išta nego ništa“.

Na to se, nažalost, i računa. Pa se često ta stara nadovezuje na onu još stariju „ako ti nećeš ima ko oće“. I tako moderni radnik bivstvuje. „Moja domovina mene pazi…“.Ipak, ne brine samo Zakon o radu.

Tu je i Zakon o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti koji propisuje pravo na isplatu novčane nadoknade u visini od 40 odsto minimalne zarade, odnosno 77 eura.

"Pravo na novčanu nadoknadu, u smislu ovog zakona, ima osiguranik koji prije prestanka radnog odnosa ima staž osiguranja od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci, kojem je radni odnos prestao bez njegove saglasnosti ili krivice i ako se prijavi Zavodu i podnese zahtjev u zakonom propisanom roku", rekla je za Pobjedu načelnica Odsjeka za normativno-pravne poslove i prava za vrijeme nezaposlenosti u Zavodu za zapošljavanje Milanka Radović.

Koliko će dugo nezaposleni primati nadoknadu zavisi od prethodne dužine staža osiguranja, pa oni sa stažom od jedne do pet godina imaju pravo na tri mjeseca nadoknade, dok će 12 mjeseci primati oni sa preko 25 godina staža osiguranja, objasnila je Radović.Oni sa stažom preko 35 godina imaju pravo na novčanu nadoknadu do ponovnog zaposlenja.

Prema Zakonu o radu, poslodavac je dužan da obavijesti sindikat i Zavod za zapošljavanje u slučaju prestanka potrebe za radom za desetoro od 100 stalno zaposlenih, za deset odsto od 100 do 300, odnosno za 30 od preko 300 stalno zaposlenih. Ovu obavezu imaju i poslodavci koji utvrde da će u periodu od tri mjeseca po, ovom osnovu, otpustiti najmanje 20 zaposlenih, bez obzira na ukupan broj zaposlenih.

Lice koje je proglašeno tehnološkim viškom, a želi da ostvari pravo na novčanu nadoknadu, mora da se prijavi Zavodu za zapošljavanje sa zahtjevom u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa.Pored diplome, kopije lične karte, ugovora o radu, rješenja o tehnološkom višku, potrebno je da dostavi i potvrdu iz Fonda za penzijsko osiguranje sa dokazom da je prethodni poslodavac izmirio poreze i doprinose sa danom zaključenja ugovora.

Problemi

Iako je do sada procedura djelovala prilično jednostavno, ovdje dolazimo do problema. U državi u kojoj je samo 236 miliona eura naplativo od preko 700 miliona poreskog duga, ova prava se mogu ostvariti jedino i samo ako je poslodavac redovno izmirivao poreze i doprinose.

"Najčešći razlozi za odbijanje zahtjeva za novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti odnose se na ispunjavanje uslova za ostvarivanje ovog prava u pogledu osnova prestanka radnog odnosa i neplaćenih doprinosa. Kako pravo na nadoknadu zavisi od ostvarenog staža osiguranja prije prestanka radnog odnosa, lice koje je proglašeno tehnološkim viškom ne može ostvariti pravo na ovu nadoknadu, ukoliko mu poslodavac nije platio poreze i doprinose sa danom zaključenja ugovora o radu – objašnjava Radović.

Na pitanje Pobjede da li Poreska uprava posebno provjerava poslodavce koji su zaposlene odjavili po ovom osnovu, rečeno nam je da se u okviru redovnih aktivnosti kontroliše pravilnost prijavljivanja i plaćanja poreza i doprinosa na zarade zaposlenih.

"Svjesni činjenice da zbog neizmirenih obaveza od strane poslodavca, zaposleni nijesu u mogućnosti da obezbijede osnovna socijalna prava, u prvom redu pravo na penziju i zdravstvenu zaštitu ili pak vrstu naknade na koju imaju pravo lica kojima je prestao radni odnos zbog tehnološkog viška, Poreska uprava, u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove – Inspekcijom rada, posebnu pažnju posvećuju kontroli ovog segmenta. U cilju naplate neizmirenih potraživanja preduzimaju se sve zakonom propisane mjere, uključujući i mjere prinudne naplate, od blokade žiro računa, preko uspostavljanja hipoteke nad imovinom dužnika do iniciranja stečajnog postupka nakon iscrpljivanja prethodnih mjera", kažu iz Poreske uprave.