Naučnici tvrde: Ovaj lijek imamo svi u kući, a spas je od ove opake bolesti
Ilustracija

Naučnici tvrde: Ovaj lijek imamo svi u kući, a spas je od ove opake bolesti

Naučnici iz Londona vjeruju da će u relativno kratkom roku medicina toliko napredovati da sa rakom neće moći da se izbore samo najstariji i da će učestalost karcinoma biti znatno umanjena.

Čovječanstvo će u naredne tri i po decenije odnijeti najvažnije pobjede u borbi protiv raka, koji će do 2050. prestati da bude smrtonosna bolest za ljude mlađe od 80 godina, tvrde naučnici sa Londonskog univerzitetskog koledža. 

Kako istraživanja i lijekovi napreduju u borbi protiv raka, pronalazi se sve više načina za njegovo liječenje, i što je još važnije, sprečavanje ove bolesti. 

Naučnici iz Londona vjeruju da će u relativno kratkom roku medicina toliko napredovati da sa rakom neće moći da se izbore samo najstariji i da će učestalost karcinoma biti znatno umanjena, što će mu izbrisati reputaciju bolesti opasne po život, prenosi Yahoo. 

Profesor Dejvid Tejlor nagovijestio je da, ako istraživanja nastave da se razvijaju ovim tempom, rak više neće biti smrtna opasnost po ljude u srednjem dobu. 

U posljednjih dvadeset godina već je bilo znatnog napretka u ozbiljnosti stope smrtnosti od kancera. To znači da od raka i dalje umire dosta ljudi, ali je manja vjerovatnoća da to bude smrtna kazna za mlađe ljude. 

U prethodnih nekoliko godina stopa smrtnosti od raka je bila veća kod ljudi starijih od sedamdeset i pet godina. 

Tajna prevencije 

Tim naučnika tvrdi da dnevna doza aspirina može biti ključna u borbi protiv raka i ujedno najefikasnija linija odbrane. 

“Realno je očekivati da će do 2050. godine skoro sve bolesti povezane sa kancerom kod djece i odraslih do recimo osamdeset godina moći da se spriječe promjenom u načinu života i boljom tehnologijom i farmaceutskim i drugim terapijama”, rekao je profesor Džek Kjuzik. 

Profesor Kjuzik apeluje da se preduzmu bolje akcije ubeđivanja ljudi da piju aspirin jednu deceniju, između pedesete i šezdeset i pete godine života. Ostale metode prevencije uključuju ostavljanje pušenja i smanjivanje kilograma. 

Koji su rizici? 

Uzimanje dnevne doze aspirina naravno ne može da prođe bez nekih rizika. 
Nuspojave uzimanja aspirina mogu biti čir na želucu i drugi oblici stomačnih poremećaja. Međutim, sa proračunom da je aspirin na jednu smrt od kancera, spasao sedamnaest života, profesor Kjuzik je bio oduševljen dejstvom ovog analgetika. 

ASPIRIN U PREVENCIJI RAKA JAJNIKA 

Žene koje dnevno uzimaju jedan aspirin za 20 odsto su manje u opasnosti da dobiju rak jajnika, saopštio je juče američki Nacionalni institut za onkologiju, prenosi Lisa. 

Pošto su ranija naučna istraživanja utvrdila da postoji veza između lijekova protiv upale i smanjenja rizika od dobijanja raka jajnika, američki inistitut je analizirao rezultate 12 velikih studija o raku jajnika. Podaci su se odnosili na 7.776 žena koje imaju tu vrstu raka i 11.843 onih koje nisu oboljele od karcinoma. 

Istraživači su konstatovali da žene koje uzimaju minimalnu dozu aspirina dnevno (jednu tabletu od manje od 100 miligrama) imaju za 20 odsto smanjeni rizik od dobijanja raka jajnika u odnose na žene koje su uzimale jedan aspirin nedjeljno. 

"Premda su rezultati neočekivani, aspirin treba piti uz ljekarski nadzor, jer se kod nekih ljudi mogu pojaviti smetnje digestivnog trakta", navodi se u najnovijoj studiji čiji su rezultati objavljeni u Časopisu Nacionalnog istituta za onkologiju 

SAMO ZA 10 ODSTO OBOLJELIH JE UZROK GENETSKI FAKTOR 

"Kada se suoče sa dijagnozom, oboljeli preispituju šta su mogućni razlozi i šta treba da preduzmu i tada mnogi od njih mijenjaju način ishrane i posežu za takozvanim 'prirodnim preparatima', često neispitanog dejstva", rekla je epidemiolog u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije dr Ana Jovićević i upozorila da je to svojevrsna opasnost jer u nekim slučajevima mogu štetno da utiču na terapiju koju primaju. 

"Postoje opšte, dobro poznate preporuke koje daje zvanična medicina, ali njih pacijenti nerado prihvataju jer im ne djeluju dovoljno radikalno ili ubjedljivo", kaže dr Jovićević. 

Ona je objasnila da su, pored nepravilne ishrane, najznačajniji poznati faktori rizika za maligna oboljenja i pušenje, nedovoljna fizička aktivnost, određene infekcije, prekomjerno izlaganje suncu i nasljedni faktori. 

"Smatra se da je svega 10 odsto slučajeva raka prouzrokovano genetskim faktorima, dok preostalih 90 odsto nastaje pod uticajem našeg ponašanja ili štetnog djelovanja iz okoline", rekla je Jovićević i navela da, "iako još ne znamo tačno sve mehanizme nastanke malignih bolesti, znamo sa sigurnošću da je njihov veliki dio moguće spriječiti".

B92/Kurir/Webtribune

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.