Evropa

Sud u Frankfurtu: Google ne smije da objavljuje snimke privatnog posjeda iz vazduha bez saglasnosti vlasnika

Google ne smije da objavljuje snimke iz vazduha na kojima su vidljivi djelovi privatnog stambenog posjeda koji nijesu dostupni pogledu javnosti, ukoliko se vlasnik tome protivi. Takvu odluku donio je Zemaljski sud u Frankfurtu na Majni, a presuda još nije pravosnažna.
Foto: Shutterstock

Sud je presudu donio 24. septembra, a o odluci je javnost obaviještena u saopštenju objavljenom danas.

“Niko ne mora da trpi da se snimci njegovog zemljišta na kojem živi, bez njegove saglasnosti, javno šire širom svijeta, makar onda kada su prikazani djelovi posjeda skriveni od pogleda javnosti“, navodi se u obrazloženju presude.

Postupak je pokrenuo muškarac koji posjeduje kuću u Frankfurtu. On je ranije uspio da izbori zamagljivanje svog doma na Google Street Viewu, kao i na Appleovom servisu Look Around. Ovoga puta osporio je i objavljivanje snimaka iz vazduha na servisima Google Earth i Google Maps.

Kako prenosi njemački medij Hessenschau, sporni snimci prikazuju i zadnji dio dvorišta, koji nije vidljiv prolaznicima sa ulice.

Sud je kao dodatnu otežavajuću okolnost naveo činjenicu da vlasnici uglavnom nijesu obaviješteni o preletima tokom kojih nastaju ovakvi snimci, pa nemaju mogućnost da reaguju ili zaštite djelove posjeda koje žele da sačuvaju od pogleda javnosti. U obrazloženju je takav način pribavljanja snimaka opisan kao „uhođenje“.

Prema ocjeni suda, iz veličine zemljišta i načina na koji je dvorište uređeno moguće je izvući zaključke o životnim navikama vlasnika. Snimci, kako se navodi, mogu da otkriju i potencijalne ulaze na posjed, što otvara i pitanja bezbjednosti.

Google se u postupku pozvao na pravo korisnika interneta na slobodan pristup informacijama. Sud, međutim, nije prihvatio taj argument kao opravdanje za zadiranje u privatnost vlasnika.

U obrazloženju se navodi da Google svojim servisima nastoji da zadovolji „avanturistički duh“ korisnika koji žele da istražuju svijet i na digitalan način, kao i da doprinese demokratizaciji znanja.

Ipak, sud je ocijenio da, iako je takav cilj legitiman, on ne može da opravda zadiranje u privatnu sferu kada su u pitanju djelovi posjeda koji nijesu izloženi pogledima javnosti.

Kako se navodi u presudi, želja za digitalnim istraživanjem svijeta može se svesti na puku radoznalost, ali i biti zloupotrijebljena u nečasne svrhe, uključujući pripremu provala.

Komentari


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Trenutno nema komentara
Budite prvi i ostavite komentar
Ostavi komentar