“Skupu je prisustvovao veliki broj zvanica iz javnog i političkog života, potpredsjednici Skupštine, poslanici, ministri, predstavnici Glavnog grada, brojni ambasadori zemalja regiona, zemalja Evropske unije, SAD, Turske, Palestine, te predstavnici Islamske zajednice i brojnih nevladinih organizacija. Predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić je kazao da je Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine – utvrđen je Rezolucijom Ujedinjenih nacija 23. maja 2024, a Crna Gora je bila među državama članicama koje su podržale rezoluciju”, stoji u saopštenju.
Mustafić je kazao da su genocid u Srebrenici počinile tzv. vojska RS, pod komandom Ratka Mladića i drugih oficira proisteklih iz nekadašnje zloupotrijebljene JNA, u masovnom pokolju ubijeno je više od 8.000 nenaoružanih civila.
“Zarobljeni muškarci i dječaci, brutalno su ubijani, planski i sistematski, na različitim lokacijama, u i oko Srebrenice, a njihova tijela pokopana u brojne primarne i sekundarne masovne grobnice, kako bi se se prikrio zločin. Broj srebreničkih žrtava nije konačan, a do danas je potvrđeno 8372 žrtve. Na mezarju u Potočarima, do sada su ukopane 6.772 žrtve, a na današnjoj dženazi, biće sahranjeni posmrtni ostaci još deset novoidentifikovanih žrtava genocida. Genocid se desio se u oblasti koja je prethodno, rezolucijom Savjeta bezbjednosti, proglašena sigurnom zonom, slobodnom od bilo kojeg oružanog napada. U tišini, pred očimaEvrope i njenih vlada, uz sramno nečinjenjeholandskog bataljona u Srebenici, više dana nastratišta su odvođeni i ubijani nenaoružani civili”, kazao je Mustafić.
On je kazao da su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, počinjeni mnogi drugi masovni i sistematski zločini nad bošnjačkim civilnim stanovništvom, u Prijedoru, Višegradu, Zvorniku, Sarajevu i drugim mjestima.
“Podsjetimo i da su, u to vrijeme počinjeni zločini nad Bošnjacima i na tlu Crne Gore i nad njenim građanima – Štrpci, deportacije, pljevaljska Bukovica, ubistvo porodice Klapuh u Pivi. Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju masakr u Srebrenici kvalifikovali su kao akt genocida. Genocid u Srebrenici ostavio je trajne i neizbrisive posljedice na preživjele, članove porodica žrtava, na odnose u BiH i na region. Zapravo, odnos prema zločinu genocida u značajnoj mjeri oblikuje odnose država regiona, proces suočavanja sa prošlošću i trajnog pomirenja na prostoru bivše Jugoslavije. Pokušaji revizionizma, negiranje zločina genocida i glorifikacija zločinaca, uprkos protoku vremena i dalje snažno doprinose toj lošoj slici”, kazao je Mustafić.
On ističe kako Bošnjačko vijeće, godinama unazad, organizuje skupove obiježavanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.
“Dugo smo u Crnoj Gori bili usamljeni, zajedno sa našim partnerima iz nevladinog sektora, organizujući tribine i skupove, kojima smo javnost stalno podsjećali na genocid u Srebrenici i potrebu trajne memorijalizacije. Podsjećali smo da je jako važno da ukupna javnost u multietničkoj i građanskoj Crnoj Gori razumije kao vlastitu obavezu suočavanje sa prošlošću, kroz trajno podsjećanje na genocid u Srebrenici”, dodao je on.
Trebalo je, već odavno, navodi Mustafić, uraditi da se kroz javne medije i obrazovni sistem, javnost edukuje o nepobitnim istorijskim činjenicama i potrebi kažnjavanja svih počinilaca i nalogodavaca.
“Ukazivali smo i na preuzetu obavezu institucionalnog kažnjavanja svakog negiranja genocida i sprečavanja revizije prošlosti. Smatramo da su crnogorske institucije u proteklom periodu, malo uradile na tom planu. Danas, želimo ukazati na nekoliko ohrabrujućih pomaka. Vlada Crne Gore, odnosno njen potpredsjednik i ministar vanjskih poslova, i prošle, a posebno ove godine organizovali su značajnu diskusiju sa eminetnim sagovornicima, na temu genocida u Srebrenici. Skupština Crne Gore,je usvojila dva akta Deklaraciju i Rezoluciju, u ranijem periodu. Medjutim, ove godine, 9.jula, po prvi put, organizovala je posebnu tematsku sjednicu posvećenu podsjećanju na Srebrenicu.Javni servis već nekoliko godina emituje dokumenetarni film o Srebrenici”, izjavio je Mustafić.
Prema njegovim riječima, ovakve događaje pozdravljaju i ohrabruju, u nadi da će oni postati odgovorna državna praksa, a ne napor entuzijasta i bošnjačkih predstavnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
“Želimo i smatramo neophodnim da nepobitne činjenice o genocidu u Srebenici postanu dio obrazovnog sistema, te da u školskim udžbenicima nađu sadržaji koji posjećaju na ovaj događaj. Mlade generacije ne smiju odrastati bez znanja o dešavanjima u Srebrenici i jasne poruke da svaki zločin, mora biti kažnjen, kako se nikome i nikada ne bi ponovio”, dodao je on.
Ističe da je današnji skup je zapravo invencija – prizivanje ljudskosti, želja da probudimo dobro koje postoji u svakom čovjeku, bilo koje vjere, nacije ili jezika. Suza majke Srebrenice, bol sestre bez brata, beznađe kćeri bez očeve ljubavi, hiljade bijelih nišana – nikog ne mogu ostaviti ravnodušnim.
“Mrtve ne možemo vratiti, ali našim sjećanjem i molitvom-fatihom, oživljavamo sjećanje na njih, i to je ono što možemo i trebamo uraditi. Sjećajući ih se, mi molimo Boga Uzvišenog za nevine žrtve – šehide genocida u Srebrenici, ali i za one postradale u genocidu u Gazi, u zločinima u Ukrajini, i za sve nedužne i ponižene, bilo gdje u svijetu”, saopštio je Mustafić.
Poželio je da Crna Gora kao društvo mutietničke demokratije, na putu evropskih integracija i vladavine prava, ima odgovorniji institucionalan odnos prema Srebrenici. Prije svega zbog sebe same i potrebe vlastitog preobražaja u istinsko društvo građanskog uvažavanja, humanizma i čovjekoljublja, sigurne domovine za našu djecu i generacije koje dolaze.
“Neka je mir i rahmet šehidima srebreničkog genocida, neka Bog olakša njihovim najdražim. Da se Srebrenica nikome i nikada ne ponovi”, dodao je Mustafić.
Skupu se obratio i predstavnik antiratne Crne Gore, ugledni analitičar i pravnik Rade Bojović koji ukazao da je genocid u Srebrenici djelo nacionalističkog bezumlja i velikodržavnog programa.
Program koji je režirao Mirsad Rastoder započeo je kompozicijama ” Inventia ” i “Hanane”, autora Senada Gačevića, koje su izvele flautistkinje Žana i Petra Lekić i violinistkinja Tanja Bogdanović, a uz moderaciju Amara Škrijelja, koji je prigodnim stihovima Abdulaha Sidrana podsjetio na značaj Dana sjećanja na genocid u Srebrenici.
