Ovaj sočni, slatki plod u stara vremena važio je kao nezamenljivo sredstvo protiv dijareje, naročito kod djece. Njeni listovi sadrže rastvorljivo vlakno – pektin koji snižava nivo lošeg holesterola (LDL), te se čaj od ovog dijela kupine koristi za čišćenje krvi i kao pomoć u liječenju ili prevenciji kardiovaskularnih oboljenja.

Osim gvožđa, plod kupine bogat je i drugim mineralima – kalijumom, kalcijumom, fosforom, magnezijumom, kao i vitaminima B1, B2 i C. Organske kiseline galotanin i inozit djeluju antimikrobno, pa uništavaju bakterije, prije svih ešerihiju koli i salmonelu enteritidis.

Slatko-kisele bobice u narodnoj medicini zauzele su značajno mjesto i kada je riječ o liječenju hemoroida i raznih povreda kože, a koriste se i kao antiseptik za ispiranje usne duplje u slučaju upale sluzokože.

Osim toga, kupina ublažava prehladu i kašalj, a zahvaljujući visokom sadržaju kalijuma i niskoj koncentraciji natrijuma, preporučuje se osobama koje pate od visokog krvnog pritiska.

Ljekovita svojstva kupine naročito su značajno za dijabetičare, jer ovo voće spriječava oštećenje krvnih sudova, a samim tim štiti vitalne organe. Zbog niskog sadržaja ugljenih hidrata, oboljeli od dijabetesa trebalo bi što češće da konzumiraju ovo voće.

Od ukusnog ploda kupine prave se džemovi, marmelada, slatko i sok. Osim toga, od ovog voća pravia se i nadaleko poznato kupinovo vino, koje zahvaljujući visokom sadržaju korisnih kiselina pomaže u varenju hrane, naročito bjelančevina. Ovaj napitak bogat je i gvožđem, pa se često upotrebljava kao dopuna terapiji anemije.