Ta mapa, koja je u kratkom vremenu postala hit na internet portalima, pokazuje da je prosečan IQ u Hrvatskoj 90, u Srbiji 91, a u Sloveniji 99. Najviši IQ u prosjeku na toj mapi imaju Finci (103), a slede ih Holanđani (102), Šveđani (101) i Talijani (101), piše "Jutarnji list".

- Moja namjera nije bila da reklamiram ili ismejavam bilo koju zemlju. Samo sam napravio vizualizaciju statističkih podataka zasnovanih na visokocitiranom naučnom radu, a da pritom nisam ni vidio brojke - ističe Marian za "Jutarnji".

Njegova karta zasniva na radu “The g-Factor of International Cognitive Ability Comparisons” iz 2007. godine njemačkog psihologa dr. Hejnera Rindermana koji je istraživao povezanost koeficijenta inteligencije i kvaliteta edukacije.

Rinderman je koristio informacije o rezultatima testova inteligencije, ali i uspješnosti učenika na ispitima kao što su PISA (iz više osnovnih predmeta), TIMSS (iz matematike) te PIRLS (iz čitanja) u državama Europe.

No, problem je što u Rindermanovoj studiji nema podataka o uspješnosti hrvatskih učenika na spomenutim testovima, a za koeficijent inteligencije Hrvata uzima se onaj iz poznate studije Ričarda Lina i Tatua Vanhanena o visokoj povezanosti prosečnog IQ-a i BDP-a neke nacije. Ta je studija objavljena prije desetak godina, a u njoj su Lin i Vanhanen baratali podatkom o IQ-u Hrvata s početka pedesetih, otkriva "Jutarnji".

Konkretno, riječ je o istraživanju iz 1952. koje je obuhvatilo 299 ispitanika u dobi od 13 do 16 godina. Tada se pokazalo da je njihov koeficijent inteligencije u proseku 90. Novinari "Jutarnjeg" kontaktirali su e- mailom prof. Rindermana, ali do zaključenja broja nisu dobili njegove odgovore.