„Imali smo dobar Samit. Dobra je praksa da se nastavlja dijalog na najvišem nivou između EU i Zapddnog Balkana. Uz to, čini mi se da je nikad jedinstvenija i preciznija poruka od strane šefova država i vlada EU da zemlje Zapadnog Balkana imaju jasnu perspektivu članstva u Evropskoj uniji“, kazao je Đukanović u izjavi medijima nakon Samita.

On smatra da sve to sad već dobija karakter kontinuirane politike nakon što se dogodila agresija Rusije na Ukrajinu i nakon što je EU dodatno osvijestila geopolitičku važnost nastavka politike proširenja i ujedinjenja Evrope.

„To sad vidimo i kroz ono što su dometi nedavnog Samita Berlinskog procesa koji je došao do tri važna sporazuma o mobilnosti koja treba da ratifikujemo u zemljama regiona“, naglasio je Đukanović.

On je naglasio da postoji jasno definisan investiciono-ekonomski okvir kojim EU treba da pomogne infrastrukturni i ukupan razvoj zemalja regiona.

„Imamo i jasno definisan okvir finansijske pomoći za ublažavanje posljedica energetske krize u regionu. Smatram da su to vrlo važne novine u politici Evropske unije prema Zapabnom Balkanu“, naglasio je Đukanović.

On je, kako je rekao, na Samitu iskazao očekivanje da EU u novom duhu treba da pošalje jasnu poruku da je Zapadni Balkan zona njene odgovornosti, odnosno "soba u zajedničkoj evropskoj kući" i da Evropa neće nipošto tolerisati dalja mešetarenja i hibridni rat protiv ZB, već da ga doživljava kao pokušaj destabiliozacije i urušavanja vrijednosti Evrope u cjelini. 

Đukanović je saopštio i da EU treba jasno podigne glas i zatraži hitan prestanak destrukcije Zapadnog Balkana kroz realizaciju ukupne doktrine destrukcije koju treće strane preduzimaju već neko vrijeme protiv interesa Evrope.

„Skrenuo sam pažnju da se očigledno, na primjeru Crne Gore, suočavamo sa posljedicom nekoliko okolnosti. Imali smo višegodišnji zastoj u politici proširenja, što je dovelo do gubitka reformskog entuzijazma u politikama vlada zemalja regiona. Takođe, mešetarenje trećih strana dovelo je do buđenja balkanskih nacionalizama koji uvijek pokušavaju da politici multietničke demokratije na ZB suprotstave svoju nacionalističku politiku, što vodi ugrožavanju evropskih vrijednosti u našem regionu. Na primjeru Crne Gore vidimo da i sada, kada Evropska unija širom otvara vrata za dalji napredak zemalja članstvu, imamo unutrašnje probleme. Sada imamo jasne posljedice štetnih impulsa koje smo imali tokom prethodnih godina i imamo nedovoljne kapacitete i sposobnost da iskoristimo promptno takvu šansu, ostvarimo ono što bi bio poželjni napredak na putu ka članstvu u EU. Na to treba zajedno da obratimo pažnju“, naglasio je Đukanović.

Plaši se, kako ističe, da to nije problem samo Crne Gore.

„Vjerujem da se u Crnoj Gori vidi jasnije, zbog novog iskustva u prethodne dvije godine, ali i zbog toga što je Crna Gora odmakla u institucionalnim odnosima sa EU, ali mislim da te probleme ima svaka zemlja regiona i mislim da će biti potrebna dodatna podrška od strane EU kako bi sanirali posljedice vrijednosne devastacije društava regiona, kako bi uhvatili priključak sa strateškim ciljevima i intersima, kako bi u doglednoj budućnosti stvorili uslvoe da ostvarimo jasan cilj - članstvo u EU“, poručio je Đukanović.