Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju zamijeniće dosadašnje Specijalno državno tužilaštvo, ukoliko prijedlog zakona koji se odnosi na formiranje ovog tijela bude usvojen u Parlamentu.

Specijalnim tužiocima prestaje mandat a predmete do konačnog formiranja Tužilaštva preuzima VDT što prema mišljenju bivše pregovaračice za poglavlja 23 i 24 Marijane Laković Drašković nije dobro rješenje.

"Predmeti pred specijalnim sudom podrazumijevaju desetine okrivljenih i desetine krivičnih dijela te i danas kada se desi da je specijalni tužilac odsutan suđenje se po pravilu odlaže jer ne može niko u kratkom roku da uđe u sustinu predmeta. Dakle prosto je nemoguće da vrhovni državni tužilac u kratkom period uđu u te predmete. Znači li to da će se potpuno obustaviti duđenja  u specijalnim predmetima, dok se novi tužilac ne uputi u predmet", navela je Laković Drašković u intervjuu za Novu M.

Sa ocjenom Laković Drašković saglasan je i član Tuzilačkog savjeta Velimir Rakočević. U izjavi za Novu M kaže da problematičan period do formiranja novog Tužilastva jer, kako kaže, nosioci kriminalnih aktivnosti ne čekaju.

"To ne može biti na čekanju. Iz tog ugla je ovo rješenje takođe vrlo problematično. Sa druge strane državnim tužiocima se garantuje, zakon im predviđa stalnost funckcija. Ovdje je i to dovedeno u pitanje i imam utisak da je to urađeno samo da se ukloni glavni specijalni tužilac i specijalni tužioci", naglašava Rakočević.

Ovakva situacija, dodaje Laković Drašković, ide na ruku samo čalnovima kriminalnih struktura:   

"Ovdje se ne radi o nečemu što će se samo usporiti već se radi o tome da se daje kriminalnim organizacijama vrijeme da se organizuju dakle prikriju, sakriju tragove, dokaže. Dakle u situaciji kada tužilaštvo pokušava da ih ostavi bez vazduha ovaj zakon će prouzrokovati da im se da dodatni kiseonik, i sve to pod plastom efikasnije borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, što je nonsens", poručuje Laković Drašković.

Izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu predviđena je nešto drugačija struktura Tužilačkog savjeta. Umjesto dosadašnjih šest članova iz reda tužilaca biće ih četiri dok će članova iz reda uglednih pravnika biti pet. To prema riječima naših sagovornika vodi ka politizaciji ovog tijela.

"U ovom konkretnom slučaju, ukoliko imamo većinu iz reda politike onda je zakonomjerno i samostalnost u radu i nezavisnost ugrožena.  I u tom smislu možemo govoriti o jednom rješenju koje u budućnosti teško da će biti održivo", naveo je Rakočević u intervjuu za Novu M. 

"Evidentno je da dovedena u pitanje ustavom garantovana samostalnost koja je upravo važecim zakonom obezbijeđena kroz sastav tužilačkog savjeta. Naime, predlaže se da se poveća broj uglednih pravnika koje će birati skupština prostom većinom, na uštrb državnih tužilaca koji po važećem zakonu čine većinu. Dakle, ako se ovo rješenje usvoji Državno tužilastvo će biti pod direktnom kontrolom vladajuće većine, dakle prilagođavanje državno tužilačke organizacije potrebama parlamentarne većine, što nije u skladu sa stavom i mišljenjem Venecijanske komisije, a uvjerena sam da će se naći i u narednom izvještaju GRECO-a", pojašnjava Laković Drašković.

Predsjednik Parlamenta Aleksa Bečić ipak je nešto drugačijeg mišljenja. Smatra da je novi sastav Tužilačkog savjeta ipak dobro rješenje.

"Ja mislim da je to balans, da to zaista obezbjeđuje prijeko potreban balans . Da više nemamo kao u ranijem periodu kada smo imali šest tužilaca od 11 članova dominaciju i apsolutnu moć i primat bilo koje strane u ovom uzajamnom procesu već da će negdje ovaj balans i ova ravnopravnost obezbijediti negdje da imamo što bolje, što vidljivije i što konkretnije rezultate. Čini mi se da to jeste naš zajednički zadatak", kazao je Bečić.

Namjere parlamentarne većine su krajnje iskrene a to je da se ubrzaju evropske integracije, napominje Bečić: 

"Budimo realni. Budimo korektni, nećemo generalizovati, različitosti u postupanjima imamo i to je rezultat što nema konkretnih rezultata. Ne detektujemo samo to mi , detektuju to naši međunarodni partneri", jasan je Bečić. 

A kada smo već kod evropskog puta Laković Drasković poručuje da EK ne problematizuje postojeći zakonski okvir izuzev u dijelu unapređenja disciplinske odgovornosti što je jedna od preporuka.

Nova M