“Moram da izrazim razočaranje ponašanjem Evropske unije. U kom smislu? Tamo u Briselu vlada atmosfera da bježe od pravih pitanja, da ne tragaju za odgovorima, da na sve probleme reaguju čekajući dogovor država unutar EU, a kojeg dogovora nikada nema… Evropska unija izbjegava, bježi da na odlučan način razriješi odnose unutar pojedinih država članica, da redefiniše odnose unutar unije. Ponekad sam imao utisak da se EU ponaša kao neka dobra tetka koja želi da se ništa ne talasa u sopstvenoj kući. Današnje stanje unutar Evropske unije, u vremenu kada planetom, od Trampa pa do srca Evrope, narasta desnica i ekstremistički pokreti, vjerovatno će doći do punog izraza nakon izbora za Evropski parlament sljedeće godine. Jačaće uloga Evropskog parlamenta na štetu Evropske komisije”, kazao je on.
Dizdarević smatra da u Evropi trenutno nema državnika sa vizijom, i dodaje da je u Evropi zavladalo jedno stanje, da na kormilo država dolaze neki prosječni birokratizirani političari.
“Znate, kao ministar spoljnih poslova Jugoslavije razgovarao sam sa mnogim političarima, javnim djelatnicima svijeta… U mnogim tadašnjim državnicima imali smo prave partnere za prave razgovore, za postavljanje pravih pitanja. Jugoslavija je zahvaljujući antifašističkoj borbi, kasnije i borbi protiv staljinizma, imala jedan poseban položaj u međunarodnim odnosima koji je po svemu bio iznad onoga što je veličina i materijalna moć značila. Zbog toga smo bili cijenjeni, a imali smo priliku da budemo aktivni sudionici u međunarodnim odnosima. Moram da Vam kažem, danas vidim jedno veliko bljedilo. Kada gledate Evropu, najistaknutiji državnik, rekao bih i jedini evropski, je njemačka kancelarka Merkel, koja je opet sapeta unutrašnje političkim problemima”, mišljenja je on.
Osvrnuo se i na nedavno održane izbore u Bosni i Hercegovini i istakao da je država najveći gubitnik nedavno održanih izbora i da će predstavnici nacionalističkih stranaka u Predsjedništvu BiH jačati dezintegracione procese.
Ocjenjuje da će, ulaskom Dodika u Predsjedništvo BiH, biti dodatno pojačan direktni uticaj Rusije.
“Rusi su se umiješali u izbore u Bosni i Hercegovini. Ne samo zato što je pred izbore došao ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u Sarajevo i Banjaluku, već zbog političkih poruka koje su tada odaslate. Čitavi tok i program posjete suštinski je posvećen jačanju dominacije Rusije u Republici Srpskoj, kroz jačanje veza pravoslavljem, crkvom; kroz uspostavljanje neke vrste pravoslavne transverzale kao navodnog spašavanja Republike Srpske i Srba u Bosni i Hercegovini. Postavljanjem kamena temeljca budućeg Doma pravoslavlja, Moskva je simbolički, ali i stvarno, stavila šapu na dio teritorije i pokazala da može uticati na destabilizaciju države. I to jeste primarni interes Moskve, obezbjeđivanje uticaja na stanje na Balkanu, borba za sfere uticaja”, kaže iskusni političar i diplomata nekadašnje Jugoslavije.
Značaj jugoslovenskog NE Staljinu važan je i za budućnost
Na pitanje da li današnje elite na prostoru bivše Jugoslavije imaju kapaciteta da ikome od velikih koji imaju aspiracije na Balkanu mogu reći ne, Dizardević je odgovorio da ne mogu.
“I ne radi se samo o mogućnostima, kapacitetu ličnosti koje vladaju, već i stanju u mnogim državama na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Pisao sam knjigu povodom sedamdesetogodišnjice jugoslovenskog NE Staljinu. Pisao sam je, uvjek vjerujući a bio sam i neposredni akter tih događaja da je to bio istorijski podvig. Reći NE iz malene Jugoslavije jednom gigantu kao što je bio Staljinov SSSR, to je bio put u nebo! Značaj tog istorijskog događaja stalno se potiskuje, prešutkuje i krivo prikazuje. Zašto? Pa svako oživljavanje značaja tog događaja, te istorijske odluke, može po mnoge režime u našim državicama proizvesti nepovoljna podsjećanja na to da se i u najtežim okolnostima, dešavanjima, može napraviti jedan takav politički podvig”, istakao je on.
Komentari