Imamo i običaj da sažaljevamo sebe a žudimo za poslom u Švedskoj recimo, zbog zarade normalno. A ne bi trebali, tamo je radni vijek najduži na tlu Evrope. 

Evropljani, majstori statistike, izračunavaju indikatore radnog vijeka za svaku zemlju ponaosob, a i evropski prosjek. Da uprostimo, ne radi se o tome koliko treba da radite da bi ispunili uslov za ovu ili onu penziju, radi se o podacima koliko će, na primjer, osoba koja danas ima 16 godina stvarno provesti radeći. Očekivano trajanje radnog veka u Evropskoj Uniji 2017. godine iznosilo je 36 godina i za tri godine je duže nego u 2000. godini. Dakle i na tom se polju diže lestvica.

Postoji i skoro petogodišnja razlika između očekivanog radnog vijeka muškaraca i žena pa se tako računa da će muškarci raditi malo više od 38 godina a žene malo duže od 33 godine. A sad pazite, ima razlika među zemljama EU ali i među ostatkom kontinenta. Najmanje se radi u italiji, Belgiji i Luksemburgu. U Italiji ćete tako provesti radeći tek nešto više od 32 godine a u Švedskoj skoro 42 godine. Najduži radni vijek je na Islandu gdje će osoba koja danas ima 16 godina provesti radeći punih 47. Najmanje će provesti u Turskoj, 29 godina.

Dakle, Italija, Belgija i Luksemburg imaju kraći radni vijek nego njihove komšije na Zapadu dok je na istoku priča drugačija. Na istoku Litvanija, Letonija i Estonija imaju duži radni vijek nego njihove komšije. Vjerovali ili ne, Litvanija je moguće jedina zemlja na planeti u kojoj žene rade duže od muškaraca. U Letoniji će radeći provesti isto vrijeme.

Opet, da uporedimo Italiju i Švedsku. Italija je članica Unije sa najkraćim radnim vijekom za žene koji isnosi nepunih 27 godina. Šveđanke sa druge strane mogu očekivati da će raditi duže od 40 godina. Ako  se u obzir uzmu zemlje koje nijesu članice Unije, žene u Turskoj rade najkraće, tek nešto iznad 18 godina, dok na Islandu rade punih 45.  Za muškarce, najkraći radni vijek u Uniji zabilježen je u Bugarskoj 34 godine i 4 mjeseca, a najduži u Švedskoj 42 godine i 6 mjeseci. Najduži radni vijek za muškarce zabilježen je na Islandu i iznosi  48 godina i 8 mjeseci. Pitate se kako je moguće toliko raditi…I mi isto…

Trajanje radnog vijeka se obračunava korišćenjem stope aktivnosti  radne snage i životnim tabelama iz statistike demografije. Eurostat objavljuje i stope aktivnosti (u 5-godišnjim grupama), kao i kompletne (demografske) tablice života. Moglo bi se reći da izneseni podaci mogu dovesti do različitih nesporazuma. Ne bi im bio prvi put jer su se već diljem Unije vodile rasprave. Mnogi misle da indicator radnog vijeka pokazuje koliko dugo ljudi moraju ili treba da rade. Ali nije tako. Indikator radnog vijeka pokazuje šta se dešava, a ne ono što bi trebalo da se dešava.

Kako se za prosjek uzimaju  sve odrasle osoba u zemlji, indikator je pod velikim uticajem broja neaktivnih osoba u zemlji. Drugim riječima, indikator ne tvrdi o tome koliko godina ljudi rade na poslu. Umjesto toga pokazuje kombinovani efekat: koji je procenat odraslog stanovništva aktivan u svakoj godini svog života i sam životni vijek u toj zemlji. I na kraju, ako se sjećate, Bugari su zabilježeni sa najkraćim radnim vijekom sa 34 godine i 4 mjeseca. Crnogorci su im ipak odmakli. Naš radni vijek je 34 godine i cijelih šest mjeseci.