„I zaživjela je svijest o važnosti i značaju ulaganja po svakoj osnovi kadrovskom, organizacionom u primarnu zdravstvenu zaštitu. Mislim da je to najveća tekovina posljednje decenije, znači svijest i unaprijeđenje sistema primarne zdravstvene zaštite. Sve što se uloži u primarnu zdravstvenu zaštitu se vraća u kasnijoj dobi ili u drugim nivoima zdravstvene zaštite. Što bi rekli mi uložen jedan euro u primarnu zdravstvenu zaštitu je 20, 30 do 100 eura u druga dva niova", kaže Kavarić dodajući da je očuvanje i unaprijeđenje pozicije i svijesti o tome da je primarna zdravstvena zaštita temelj, stub, čuvar zdravstvenog sistema.

"Treba raditi na tome. Treba dodijeljivanje specijalizacija učiniti što stalnijim sastav ljekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, da budemo imuni od prelazaka ljekara koji odu na specijalizaciju u druge institucije, dalje prekriti broj zaposlenih u domovima zdravlja, dakle da bude što manje ljekara opšte prakse koji mogu u kasnijem periodu preći na specijalizaciju i uprazniti to mjesto“, naglašava on.

Elektronsko zakazivanje pregleda i projekat uvođenja elektronskog recepta su se pokazali efikasnim i u mnogome pojednostavili proceduru.

„Elektronski recept je značajno ubrzao proceduru, popravio uvid, time mogućnost upravljanja kvalitetom, sem toga napravio velike uštede, nemate više izdatke za potrošnju papira koja je enormna, nadamo se da će i uvođenje laboratorijskog informatičkog sistema uticati na smanjenje troškova i pacijenata, dužina čekanja, lutanja itd, a smanjiti suštinski za institucije, troškove po pitanju štampe, papira ketridža“, kazao je Kavarić za Pink M.

Prema njegovim riječima, u cilju efikasnijeg rada u planu je uvođenje strukturalne anamneze i dalje proširenje kadrovskih kapaciteta.

"U toku je konkurs za prijem četiri ljekara koji će raditi na poslovima izabranih doktora, širimo kapacitete, glavni grad intezivno gradi i završava novi objekat doma zdravlja koji će namjenski biti za dom zdravlja na Zlatici, u međuvremenu proširićemo kapacitete završetkom dva objekta u centru grada, Stara varoš - Nova varoš,  to je u domenu odgovornosti Direkcije za javne radove, imaćemo završena dva objekta u centru grada, planira se kraj ove godine ili početak sljedeće", naveo je direktor podgoričkog Doma zdravlja.

Neophodno je, smatra Kavarić, dalje jačanje kadrovskih kapaciteta, zbog povećanja broja stanovnika i dolazaka iz drugih crnogorskih gradova u Podgoricu.

„Nama je deficit kadra relativan, imamo po sistematizaciji kompletiran Dom zdravlja, ali demografija čini to da se broj stanovnika povećava što nikako ne možemo kazati da imamo višak stanovnika, oni su u svojoj zemlji u CG, mijenjaju mjesto boravka, taj izazov povećanja broja timova izabranih ljekara je prioritet Doma zdravlja u Pg i sa Ministarstvom zdravlja imamo bezrezervnu podršku i od Fonda zdravstva pa mogu kazati i od opštine od nove lokalne uprave očekujemo podršku“, kazao je on.

Kavarić upozorava i da svaka peta žena ima neki oblik hpv infekcije koji može biti uzročnik malignih oboljenja.

„Nova istraživanja kad su u pitanju hpv virusi praktično stavlja u istu ravan i muškarce i žene  po riziku od obolijevanja od malignih obolijevanja čiji je uzročnik hpv virusi i mogu sa profesionalnim oduševljenjem da kažem da Ministartsvo zdravlja radi vrlo intezivno rade na uvođenju vakcinacija hpv što je vrlo radosna vijest i za zaposlene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a i za građane ove države. Ja sam ubijeđen u to da će Ministarstvo zdravlja odabrati najoptimalniji model imunizacije i vakcinacije protiv hpv virusa i da će to biti ono što je u svijetu nauke najnovije saznanje da će to biti uvedeno kad nas i time omogućiti značajno smanjenje pojave malignih oboljenja“, kazao je Kavarić za Pink M.

Najveći izazov sa kojim se profesija susrijeće je vraćanje povjerenja u pedijatriju, zaključuje Kavarić, jer za pedrijatra, kaže, većeg zadovoljstva nema od dječijeg smijeha.