„Prema takvim privatnim ustanovama nadležni moraju preduzeti odgovarajuće mjere, pa ako treba i raskinuti ugovor sa tom privatnom zdravstvenom ustanovom. Smatramo da posla u ovom dijelu ima čak i za Ombudsmana jer se radi i o diskriminaciji građana“, naveli su iz ove partije.

Iz pokreta URA smatraju da bi umrežavanje privatnih zdravstvenih ustanova u mrežu javnih doprinijelo podizanju nivoa zdravstvene zaštite ali pod uslovom da privatne zdravstvene ustanove u radnom odnosu imale dovoljan broj ljekara sa potrebnim specijalizacijama i subspecijalizacijama i ako bi poštovale osnovna prava pacijenata propisana Zakonom.

„Nasuprot tome, privatne zdravstvene ustanove zapošljavaju minimalan broj ljekara koji im je potreban za dobijanje licence. Sve ostale specijaliste angažuju na razne načine iz reda zaposlenih u Kliničkom centru i iz drugih javnih ustanova iz Crne Gore, zatim penzionere i stručnjake iz drugih država“, naglašavaju u pokretu URA.

Tvrde da ako pacijent dolazi privatno, odnosno ako specijalistički pregled plaća u kešu, zakazaće mu se pregled u najkraćem mogućem roku dok oni koji dolaze sa uputom izabranog doktora, specijalistički pregled moraju čekati i do 50 dana.

„Ovakvo ponašanje je uvredljivo i narušava dostojanstvo pacijenata. Privatne ustanove na taj način zaboravljaju da su dio mreže zdravstvenih ustanova i da je svaki pacijent koji dolazi sa uputom izabranog doktora, kroz poreze i doprinose taj pregled već platio Fondu zdravstvenog osiguranja koji samo u njegovo ime ove usluge ugovara sa privatnim zdravstvenim ustanovama. Takvim tretmanom se na najgrublji način, sprovodi diskrimninacija građana po osnovu nihovog imovnog stanja, čime se krši član 8 Ustava CG u kojem stoji da je zabranjen svaki vid neposredne i posredne diskriminacije po svakom osnovu“, kazali su u pokretu URA.

Dodaju da se na ovaj način krše i osnovna prava građana propisana „Zakonom o pravima pacijenata“ i zaključuju da zdravstvena zaštita u Crnoj Gori zavisi od debljine novčanika.