Marija Cimbaljević, asistentkinja na projektima u CGO-u, podsjetila je da je u okviru istog projekta osam OSI iz Podgorice, Danilovgrada i Nikšića prošlo kroz obuku o komunikacionim vještinama i o ljudskim pravima, sa naglaskom na radna prava, nakon čega su imali priliku da se kroz šestomjesečni plaćeni radni angažman dalje profesionalno usavršavaju i primijene stečena znanja u sedam nevladinih organizacija i u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crbne Gore.

,,Dodatno, u sklopu projektnih aktivnosti, instalirana je i pristupna rampa na ulazu u stambeno poslovni objekat Maksim, kao doprinos smanjenju arhitektonskih barijera, te producirana kampanja za poslodavce i OSI o važnosti zapošljavanja i korišćenja povoljnosti koje Zavod za zapošljavanje nudi u tom pravcu“, navela je Cimbaljević.

Petar Đukanović, koordinator programa u CGO-u, istakao je da ,,u Crnoj Gori postoji oko 11% OSI, od toga je procjena da je 5,000 na evidenciji ZZCG, a samo stotinjak njih radi".

Đukanović dodaje da prema najsvježijim podacima ZZCG, svega 194 poslodavca ostvaruju pravo na subvenciju zarade za 310 lica sa invaliditetom, od čega je 197 lica zaposleno na neodređeno vrijeme.

"I pored određenih unaprijeđenja, još uvijek jako malo OSI aktivno radi, a i statistike su dosta nepouzdane", kaže Đukanović.

 On je ocijenio da su ovakva istraživanja ,,važna kao indikator promjene svijest i trednova tih promjena kako bi se u skladu sa tim osmišljavale nove i unaprijeđivale postojeće politike da budu djelotvornije u otklanjanju barijera koje postoje”.

"Te barijere postoje evidentno i prije svega u našim glavama, a oslobađanje od njih je put za ostvarenje svih potencijala koje OSI imaju, a koji su ogromni, prije svega zbog dobrobiti njih samih, ali i nas kao društva u cjelini”, zaključio je Đukanović.

Tamara Milaš, saradnica na programima u CGO-u i koordinatorka projekta „Zapošljavanjem do inkluzije”, predstavila je dio nalaza istraživanja o opštoj percepcije osoba sa invaliditetom:

"U percepciji građana i građanki Crne Gore prevladavaju asocijacije sažaljenja prema OSI, pa je tako 39% njih navelo da im je žao OSI, dok 30% ispitanika kao prvu asocijaciju na OSI ističe njihove fizičke nedostatke. Znatno rjeđe se kao spontane asocijacije ističu polja njihove diskriminacije, a iznimno mali broj ispitanika ima inkluzivni stav prema OSI.

Ipak, 82% ispitanika, odnosno, u prosjeku, 8 od 10 građana i građanki Crne Gore prepoznaje da je položaj OSI narušeniji u odnosu na položaj prosječnih građana i građanki Crne Gore, dok sa druge strane, 9% ispitanika smatra da je položaj OSI bolji u prosjeku od položaja drugih grupa u Crnoj Gori.

Upitani da navedu oblasti za koje smatraju da OSI najteže ostvaruju svoja zakonska prava, ispitanici ističu zapošljavanje (67%), zatim korišćenje javnih površina, javnog prevoza i objekata(26%), pa slijede školovanje i obrazovanje (21%), kao i socijalna zaštita i zdravstvene usluge (20%). Nesumnjivo je da javnost prepoznaje radnu sferu kao trenutno najveći problem za inkluziju OSI. Nedostupnost javnih površina se češće navodi kod građana i građanki sa visokim obrazovanjem, dok obrazovanje učestalije navode žene i mladi, a socijalnu zaštitu građani i građanke starosti od 45 do 60 godina i oni nižeg obrazovanja", saopšteno je.

Zabrinjavajuće je kako kaže Milaš da čak 63% ispitanika u ne zna da u Crnoj Gori postoji zakon koji zabranjuje diskriminaciju OSI.

Petar Đukanović, se u nastavku, fokusirao na nalaze istraživanja koji se odnose na radna prava i mogućnosti OSI u Crnoj Gori.

"Prilično je nizak stepen informisanosti ispitanika sa zakonskim mjerama koje podstiču poslodavce da zapošljavaju OSI, pa tako čak 61% njih nije upoznato sa mjerama pružanja bespovratnih sredstava za prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada za zapošljavanje OSI, 68% njih ne zna za mjeru učešća u finansiranju ličnih troškova asistenata (pomagača u radu) lica sa invaliditetom, 70% nije upoznato sa mjerom subvebcionisanja zarade lica sa invaliditetom a 75% ne poznaje za kreditna sredstva pod povoljnim uslovima za kupovinu mašina, opreme i alata potrebnog za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Očekivano, upoznatost sa ovom tematikom je veća kod građana koji lično poznaju OSI", kazao je  Đukanović

Dok sa jedne strane, kako kaže deklarativno, dominira snažna podrška građana i građanki Crne Gore u pogledu učešća OSI na radnom tržištu, preciznije 94% ispitanika u potpunosti podržava zapošljavanje OSI, istovremeno šest od 10 građana, odnosno 61% ispitanika vjeruje da se mjere za zapošljavanje ovih osoba ne primjenjuju u dovoljnoj mjeri u Crnoj Gori.

"Istovremeno, skoro 3/4 građana i građanki Crne Gore (72%) smatra da postoji diskriminacija OSI u pogledu ostvarivanja njihovih radnih prava dok se 22% ispitanika ne slaže sa ovom tvrdnjom. Suprotnog stava su, češće od prosjeka, građani i građanke osnovnog obrazovanja, dok veći stepen neznanja pokazuju oni koji nemaju lični kontakt sa OSI.

Kad je riječ o oblicima diskriminacije OSI u ostvarivanju njihovih radnih prava, više od polovine građana i građanki Crne Gore u prvi plan ističe da je nezapošljavanje OSI najčešći oblik diskriminacije (52%), dok petina nema jasnu sliku o mogućim oblicima diskriminacije koje ove osobe iskuse (21%). Loš odnos poslodavaca, odnosno kolega prema OSI kao najčešći oblik diskriminacije navodi 19% odnosno 15% ispitanika. Nepristupačnost radnom mjestu kao oblik diskriminacije navelo je 13%, dok 11% vidi neprilagođenost radnog mjesta kao najčešći oblik diskriminacije ove društvene grupacije", saopšteno je.

U prosjeku, skoro 2/3 građana i građanki Crne Gore (63%) smatra da je veći broj slučajeva diskriminacije OSI tokom zapošljavanja, odnosno 24% smatra da je više slučajeva diskriminacije prilikom obavljanja posla koji se i ne prijavljuju nadležnim organima. 

"Razlog neprijavljivanja nadležnim organima, ispitanici vide u strahu OSI da se odluče za ovaj korak, ali i različite oblike naučene bespomoćnosti OSI, kao i nedostatak povjerenja u institucije i nedostatak podrške kako bliže okoline, tako i samog društva i sistema vladavine prava.

U skladu sa prethodnim nalazima, preovlađujuće je uvjerenje da crnogorski poslodavci još nijesu spremni da zaposle OSI (65%), dok 29% ispitanika smatra da bi većina poslodavaca radije bila spremna da plati državi potrebnu nadoknadu nego da prihvati da zaposli OSI. Četiri od 10 građana i građanki Crne Gore koji smatraju da bi poslodavci radije platili nadoknadu državi nego zaposlili OSI kao osnovni razlog za ovakav stav poslodavca vide u samoj OSI, odnosno u percepciji njih kao nekoga ko nije dovoljno produktivan ili zbog koga će posao trpjeti. Svaki peti građanin/ka prepoznaje kao problem i opšti mentalitetski pristup i predrasude prema OSI, a 14% građana i građanki cijeni da je u osnovi negativnog stava poslodavaca njihova neobavještenosti, ali i neobavezujuće zakonske norme da se poslodavci ponašaju drugačije", navedeno je u nalazima.

No, svaki deseti građanin i građanka Crne Gore smatra da OSI i ne bi trebalo da rade ukoliko bi država za njih izdvajala dovoljno novca na godišnjem nivou. Ovo ukazuje da je inkluzivni stav prema ovim osobama, ne samo u radnoj sferi, već i generalno, još uvijek bliži deklarativnom nivou, nego prihvatanju OSI kao neodvojivog i vrijednog dijela društva. 

Kako je saopštenp iz CGO, istraživanje javnog mnjenja o percepciji osoba sa invaliditetom (OSI) u procesu zapošljavanja obuhvatilo je 803 ispitanika, punoljetnih građana i građanki Crne Gore, a sprovedeno je od 03. do 10. oktobra 2017 godine. Stručni dio istraživanja za potrebe projekta uradila je agencija Ipsos Strategic Marketing. Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta ,,Zapošljavanjem do inkluzije”, koji CGO sprovodi u partnerstvu sa agencijom Represent Communications iz Podgorice uz podršku Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, a čiji je cilj doprinos unapređenju zapošljivosti OSI kroz niz aktivnosti usmjerenih na osnaživanju njihovih ličnih i profesionalnih kapaciteta za lakše uključivanje na tržište rada.